EU EU
Sveti Duh 64, 10000 Zagreb, Republika Hrvatska

Klinika za anesteziologiju

Klinika za anesteziologiju
obavijest

Nema novih obavijesti

klinika danas

Na Klinici je zaposleno 98 djelatnika, od toga: 22 liječnika specijalista, 16 liječnika na specijalizaciji, 52 medicinskih sestara/tehničara (od toga 2 magistra sestrinstva, 21 prvostupnik sestrinstva) 2 prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike i 5 medicinsko-laboratorijskih inženjera i jedan administrativni djelatnik.

 

Klinika je organizirana na sljedeći način:

 Zavod za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje

  I Odjel za anesteziologiju i reanimatologiju
 II Odjel za intenzivno liječenje
III Transfuziologija

Radno vrijeme

Radno vrijeme

Anesteziološka ambulanta
ponedjeljak-petak od 08.00 do 16.00 sati

Izravno naručivanje bolesnika u ambulanti nije moguće!

Za pregled u Anesteziološkoj ambulanti bolesnici se mogu naručiti:

  • osobno u Jedinici za centralno naručivanje (kod glavnog ulaza u Bolnicu)
  • putem telefaksa broj 01/3712-278 uz priloženu presliku uputnice liječnika primarne zdravstvene zaštite ili presliku nalaza liječnika specijaliste s indiciranom zdravstvenom uslugom uz kontakt telefon bolesnika
  • putem web obrasca
  • elektronskom poštom (e-mail) na adresu narudzbe@kbsd.hr uz priloženu presliku uputnice liječnika primarne zdravstvene zaštite ili nalaza liječnika specijaliste
  • eNaručivanjem (putem obiteljskog liječnika)

 

Ambulanta za liječenje boli
ponedjeljak-petak od 08.00 do 16.00 sati

Za pregled u Ambulanti za liječenje boli bolesnici se mogu naručiti:

  • osobno s uputnicom, u ambulanti
  • eNaručivanjem (putem obiteljskog liječnika)

Informacije

Kontakt

e-mail: anestezija@kbsd.hr
telefon: 01/3712-359

Zaposlenici

Specijalisti Klinike

dr.sc. Sanja Berić Lerotić, dr.med., uži specijalist intenzivne medicine, Janko Franković, dr.med., doc.dr.sc. Tatjana Goranović, dr.med., uži specijalist intenzivne medicine, prim. Elvira Grizelj-Stojčić, dr.med., specijalist hitne medicine, uži specijalist intenzivne medicine, Aleksandra Jokić, dr.med., uži specijalist intenzivne medicine, doc.prim.dr.sc. Maja Karaman Ilić, uži specijalist intenzivne medicine, Tino Klancir, univ.mag.med, Borana Kirigin Zdenčar, dr.med., Damjan Marin, dr.med., prim. Martina Matolić, dr.med., specijalist hitne medicine, uži specijalist intenzivne medicine, prof.prim.dr.sc. Višnja Nesek Adam, dr.med., specijalist hitne medicine, uži specijalist intenzivne medicine, prim. dr.sc. Dagmar Oberhofer, dr.med., specijalist hitne medicine, uži specijalist intenzivne medicine, Nedžad Osmančević, dr.med., Iva Paldi Marijetić, dr.med., uži specijalist intenzivne medicine, Iva Rančić Žurić, dr.med., uži specijalist intenzivne medicine., prim. Aleksandra Smiljanić, dr.med., specijalist hitne medicine, uži specijalist intenzivne medicine, Livija Šakić, univ.mag.med., doc.dr.sc. Ivan Šklebar, dr.med., specijalist hitne medicine, uži specijalist intenzivne medicine, Boris Tomašević, dr.med., Dalibor Zdenčar, dr.med, uži specijalist intenzivne medicine, Ljerka Pazman Koritić, dr.med., specijalist transfuziolog

Specijalizanti Klinike

Marina Banović, dr.med., Nikolina Bernatović, dr.med., Ivona Brkić, dr.med., Antonia Bulić Miljak, dr.med., Marija Draguljić Svaguša, dr.med., Ana Jadrijević Štefek, dr.med., Miroslava Jakšić, dr.med., Marija Josipović, dr.med., Jakov Jozić, dr.med., Ida Kožul, dr.med., Sonja Krofak, dr.med., Ivana Leko, dr.med., Tea Medved, dr.med., Marin Mličević, dr.med., Ljubica Nikles, dr.med., Krešimir Slunjski, dr.med.

Stručne djelatnosti na Klinici za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje odvijaju se u skladu sa standardima moderne medicine. Svakodnevno se provode sve vrste anestezija (regionalna i opća) ovisno o specifičnost bolesnika ili zahvata u kirurgiji, ginekologiji i opstetriciji, ortopediji, oftalmologiji i otorinolaringologiji. Anestezija se također provodi i za potrebe izvođenja dijagnostičkih postupaka i zahvata izvan operacijske dvorane (magnetska rezonanca, gastroskopija, kolonoskopija, ERCP, bronhoskopija te zahvati u ambulantnoj i dnevnoj kirurgiji, intenzivnoj i hitnoj medicini). Prijeoperacijska procjena, ocjena rizika i priprema bolesnika vrši se u anesteziološkoj ambulanti a liječenje akutne i kronične boli u ambulanti za liječenje boli i kroz Jedinicu za liječenje akutne boli. Poslijeoperacijska skrb bolesnika odvija se u jedinici za poslijeanestezijski nadzor (Post Anesthesia Care Unit) te u Odjelu za intenzivno liječenje.

Anestezije za operacijske zahvate odvijaju se u 18 operacijskih dvorana; operacije u Klinici za kirurgiju odvijaju se u 5 operacijskih dvorana koje uključuju dvorane za abdominalne zahvate, traumatologiju, plastičnu i vaskularna kirurgiju te hitna operacijska dvorana u Objedinjenom hitnom bolničkom prijamu. U Zavodu za urologiju operacije se odvijaju u 3 dvorane, a na Klinici za ginekologiju i porodiljstvo u dvije. Zavod za ortopediju ima jednu operacijsku dvoranu no zahvati se obavljaju u jutarnjem i poslijepodnevnom programu. Klinika za očne bolesti ima tri operacijske dvorane, Zavod za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata dvije, te Zavod za radiologiju dvije dvorane. Anestezija se izvodi i izvan operacijskih dvorana, prvenstveno za potrebe izvođenja interventnih gastroenteroloških i kardioloških postupaka.

Odjel za intenzivno liječenje ima 15 postelja i opremljen je odgovarajućom opremom za kontinuirani 24-satni nadzor bolesnika koji uključuje neinvazivni i invazivni hemodinamski nadzor, strojnu ventilaciju, te radiološke i ultrazvučne uređaje za provođenje dijagnostičko-terapijskih postupaka.

Poliklinička djelatnost odvija se u redovitim specijalističkim ambulantama: ambulanta za prijeoperacijsku pripremu i ambulanta za liječenje boli. Broj bolesnika pregledan u ambulanti za prijeoperacijsku pripremu iznosi oko 5000 godišnje a u gotovo 5000 bolesnika prijeoperacijska priprema odvija se putem konzilijarne službe. U ambulanti za liječenje boli izvodi se više od 3000 postupaka godišnje.

U Klinici se provodi program za pripremu donora i eksplantaciju organa.

U okviru Ambulante za liječenje boli organizirana je Jedinica za liječenje akutne poslijeoperacijske boli (Acute Pain Service) s osnovnim ciljem poboljšanja kvalitete liječenja boli u ranom poslijeoperacijskom vremenu a time i poboljšanjem cjelokupnog ishoda liječenja naših bolesnika. U Klinici se također provodi stručno usavršavanje putem svakodnevnih jutarnjih sastanaka koji uključuju analizu primljenih hitnih bolesnika i bolesnika u jedinici intenzivnog liječenja, analizu bolesnika predviđenih za planirane i hitne operacijske zahvate, te prikaz pojedinih slučajeva. Također medicinske sestre/tehničari vrše analizu učinjene stručne medicinske djelatnosti i analizu predviđenih kirurških programa. Probleme i prijedloge izvješćuje glavna sestra odjela na sastanku voditelja, čiji je ona redovni sudionik. U nastavku slijedi vizita u kojoj sudjeluje dežurni liječnik, svi djelatnici uključeni u rad Odjela za intenzivno liječenje, predstojnik Kirurgije te mikrobiolog, kao i po potrebi klinički farmakolog. Trajno usavršavanje provodi se na stručnim sastancima utorkom u vidu predavanja samih djelatnika prema zadanim temama ili od strane pozvanih predavača. Posebno je organizirana edukacija specijalizanata koja se odvija u obliku seminara i seminarskih radova svake srijede te putem savladavanja praktičnih vještina u operacijskim dvoranama i jedinici intenzivnog liječenja.

U organizaciji Klinike za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje KB “Sveti Duh”, trajno se procjenjuje kvaliteta i racionalizacija kroz sadržaje programa edukacije anesteziologa, specijalizanata i studenata, nastojeći se uskladiti prema kriterijima Europskog udruženja liječnika specijalista (engl.  European Union of Medical Specialists – UEMS)  i smjernicama Europskog društva za anesteziologiju i intenzivnu medicinu (engl. European Society of Anaesthesiology – ESA). Klinika je organizator radionica za stjecanje specifičnih anestezioloških vještina putem internih tečajeva osnovnog održavanja života i automatske vanjske defibrilacije (engl. Basic life support – Automated external defibrilators course – BLS/AED) koji se održavaju svakog prvog ponedjeljka u mjesecu a namijenjeni su trajnoj edukaciji svih medicinskih djelatnika Bolnice.

Doc.dr.sc. Višnja Nesek Adam, prim.dr.med. je članica Povjerenstva za kvalitetu bolnice (2013 –) te u svom radu potiče stručni rad Klinike prema načelima medicinske etike i deontologije te u dobroj suradnji s ostalim klinikama i zavodima unutar bolnice i ostalim suradnim ustanovama (telemedicina). Kao članica Povjerenstva za kontrolu bolničke infekcije (2013-) sudjeluju u izradi programa sprječavanja i suzbijanja bolničkih infekcija te njihovu primjenu.

U sastavu klinike je Jedinica za transfuzijsku medicinu. Imunohematološka ispitivanja u transfuziološkom laboratoriju obuhvaćaju rutinsko određivanje ABO, Rh D krvne grupe, ispitivanje prisutnosti iregularnih protutijela te prijetransfuzijske testove podudarnosti. Po potrebi, određuje se specifičnost eritrocitnih protutijela, antigeni iz drugih krvnogrupnih sistema, prije i poslijenatalna imunohematološka ispitivanja. Specijalist za transfuzijsku medicinu je značajan savjetnik i usko surađuje sa svim liječnicima u izboru i provedbi optimalnog, racionalnog, sigurnog i učinkovitog transfuzijskog liječenja.

Putem bolničkog informatičkog Sustava prijema pacijenata (SPP) uspostavljen je brz protok laboratorijskih i radioloških nalaza i podataka.

https://jitsi.kbsd.hr/Anesteziologija

Klinika za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje

  • Predstojnica
    prof.prim.dr.sc. Višnja Nesek Adam, dr.med.Glavni tehničar
    v.d. Dražen Sakoman, bacc. med. techn.Tajnica
    Snježana Posarić, ing.prehrambene tehnologije

Zavod za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje

  • v.d. Pročelnica
    doc. dr. sc. Maja Karaman Ilić, prim.dr. med.Glavni tehničar
    Dražen Sakoman, bacc. med. techn.

Odjel za anesteziologiju i reanimatologiju

  • Voditelj
    doc. dr. sc. Ivan Šklebar, prim. dr. med.Glavna sestra
    Ana Lacić, bacc. med. techn.

Odjel za intenzivno liječenje

  • v.d. Voditeljica
    prim. Elvira Grizelj-Stojčić, dr. med.Glavna sestra
    Marija Tomac, bacc. med. techn.
ostale informacije

Znanstveno nastavna aktivnost

Klinika za anesteziologiju reanimatologiju i intenzivno liječenje Kliničke bolnice “Sveti Duh” je Klinika Medicinskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku a djelatnici prof.dr.sc. Branka Maldini, prim.dr.med., prof.prim.dr.sc. Višnja Nesek Adam, dr.med. i doc.dr.sc. Ivan Šklebar, prim.dr.med, prim. dr.sc. Maja Ilić Karaman, dr.med., dr.sc. Tanja Goranović, dr.med., dr.sc. Sanja Berić Lerotić, dr.med., Ira Skok, dr.med. te Ana Jadrijević Štefek, dr.med. sudjeluju u dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi na dolje navednim fakultetima.

Medicinski fakultet Sveučilišta u Osijeku

diplomska nastava za studente medicine

– Izborni predmet – Laparoskopija u dnevnoj kirurgiji
poslijediplomska nastava

– Poslijediplomski tečaj I kategorije Anestezija i intenzivno liječenje trudnica (2012. i 2014.)
– Poslijediplomski tečaj I kategorije Specifičnosti anestezije u dnevnoj kirurgiji (2012.)
– Posijediplomski stručni studij anesteziologije reanimatologije i intenzivnog liječenja (2016. i 2017.)
– Poslijediplomski tečaj I kategorije Fiberoptička bronhoskopija u jedinici intenzivnog liječenja (2017.)

 

preddiplomska nastava Studija sestrinstva

– Anesteziologija, reanimatologija i intenzivno liječenje – 3. godina studija
– Izborni predmet – Kardiopulmonalna reanimacija – 2. i 3. godina studija

Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

diplomska nastava za studente medicine

– Izborni predmet – Regionalna analgezija u liječenju boli – 5. godina studija
– Izborni predmet – Pretilost i liječenje – 5. godina studija
– Longitudinalni predmet Temelji liječničkog umijeća  – 1-6. godine studija

diplomska nastava za studente medicine na engleskom jeziku

– End of life care – 6. godina studija

 

poslijediplomska nastava

– Poslijediplomski stručni studij kirurgije (2017 – )
– Poslijediplomski stručni studij hitne medicine (2016, 2017)
– Poslijediplomski tečaj I kategorije Autotransfuzija, tromboprofilaksa i perioperacijsko krvarenje (2012.)
– Poslijediplomski tečaj I kategorije Održavanje dišnog puta i mehanička ventilacija u hitnoj medicini (2015-)
– Poslijediplomski tečaj I kategorije Suvremena i racionalna primjena višestruke farmakoterapije u intenzivnoj medicini (2012, 2015)
– Poslijediplomski tečaj II kategorije Direkti oralni antikoagulacijski lijekovi u hitnoj medicini (2016-)
Hrvatsko katoličko sveučilište

preddiplomska nastava Studija sestrinstva

– Hitna medicinska pomoć i zdravstvena zaštita u posebnim situacijama – 3. godina studija

 

Veleučilište u Bjelovaru

preddiplomska nastava Studija sestrinstva

– Anesteziologija, reanimatologija i intenzivno lijeĉenje – 2. godina studija

U Klinici za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje provodi se znanstveni i stručni rad koji je rezultirao objavljivanjem brojnih nastavnih tekstova, znanstvenih i stručnih radova. Objavljeno je 9 autorskih knjiga i priručnika te 78 poglavlja u knjigama i priručnicima.

Knjige i priručnici:

  1. Šakić-Zdravčević K, Gulam D, Ivić D, Kratofil B, Kvolik S, Maldini B, Matić I, Radoš I. Klinička anesteziologija, reanimatologija i intenzivno liječenje. Osijek: Medicinski fakultet, 2008.
  2. Nesek Adam V. Specifičnosti anestezije u dnevnoj kirurgiji, Osijek: Studio HS internet; 2012, ISBN  978-953-7630-43-0.
  3. Nesek Adam V. Anestezija u laparoskopskoj kirurgiji, Zagreb, Medicinska naklada; 2012
  4. Nesek Adam V, Bošan-Kilibarda I. Škola hitne medicine Kardiocirkulacijski i respiracijski poremećaji, Zagreb Medicinska naklada; 2014, ISBN 978-953-176-689-0.
  5. Pintarić H, Nesek Adam V, Bošan-Kilibarda I. EKG u hitnoj medicini, Zagreb. Medicinska naklada, 2015, ISBN 978-953-176-701-9.
  6. Nesek Adam V, Bošan- Kilibarda I. Škola hitne medicine. Politrauma. Zagreb.  Alfacommerce d.o.o, 2015 ISBN 978-953-7959-21-0
  7. Prkačin I, Nesek Adam V, Gornik I. Direktni oralni antikoagulacijski lijekovi u hitnoj medicini Zagreb, Sveučilište u Zagrebu Medicinski fakultet, 2016, ISBN 978-953-176-755-2.
  8. Nesek Adam V, Bošan-Kilibarda I. Škola hitne medicine. Akutna stanja u abdomenu Alfacommerce d.o.o, 2016 ISBN 978-953-7959-54-8
  9. Nesek Adam V, Bošan-Kilibarda I. Škola hitne medicine, Hitna stanja u infektologiji i pedijatriji. Zagreb. Alfacommerce 2017,  ISBN 978-953-7959-65-4, CIP 000977399

 

Na Klinici je objavljeno 49 radova indeksiranih u Current Contents, 76 radova u Science Citation Index Expanded, 79 u drugim međunarodnim indeksacijama te 46 ostalih radova.

Djelatnici Klinike aktivno sudjeluju u osam velikih međunarodnih multicentričnih studija:

  1. EuSOS  (European Surgical Outcomes Study) Mortality after surgery in Europe: a 7 day cohort study. Goranović T, Oberhofer D. investigators Lancet. 2012;380(9847):1059-65.
  2. PROVHILO:Protective Ventilation During General Anesthesia for Open Abdominal Surgery. Goranović T. investigators. PROVE Network investigators. High versus low positive end-expiratory pressure during general anaesthesia for open abdominal surgery (PROVHILO trial): a multicentre randomised controlled trial. Lancet. 2014 Aug 9;384(9942):495-503.
  3. EuSOS  (European Surgical Outcomes Study) Nonelective surgery at night and in-hospital mortality: Prospective observational data from the European Surgical Outcomes Study. Maldini B, Oberhofer D. investigators. Eur J Anaesthesiol 2015; 32(7): 477-85
  4. ETPOS European Transfusion Practice and Outcome Study. Intraoperative transfusion practices in Europe. Oberhofer D, Skok I, Kirigin Zdenčar B. investigators Br J Anaesth. 2016 Feb; 116(2): 255–261
  5. LAS VEGAS: Local Assessment of Ventilatory Management During General Anesthesia for Surgery and effects on Postoperative Pulmonary Complications. Maldini B, Goranović T. Investigators. Practice of ventilation and outcome for patients at increased risk of postoperative pulmonary complications: Eur J Anaesthesiol 2017; 34(8): 492-507
  6. PROBESE. Protective intraoperative ventilation with higher versus lower levels of positive end-expiratory pressure in obese patients: study protocol for a randomized controlled trial. Nesek Adam V, Karaman Ilic M. investigators.Trials. 2017 Apr 28;18(1):202.
  7. The Global Alliance for Infections in Surgery: defining a model for antimicrobial stewardship-results from an international cross-sectional survey. Goranović T. Investigators. World J Emerg Surg. 2017;12:34.
  8. EPiMAP Obstetrics: European Practices in the Management of Accidental Dural Puncture in Obstetrics: European Prospective Multicentre Observational Audit to MAP Out Current Practices in the Management of Patients Who Had Accidental Dural Puncture During EPIdural Insertion. Jokić A. Investigators.

Djelatnici Klinike u suradnji s fakultetima i stručnim društvima organiziraju tečajeve trajne medicinske izobrazbe te kao pozvani predavači sudjeluju u tečajevima u organizaciji suradnih ustanova i društava.

Od 2017. godine u Klinici je sjedište Hrvatskog društva za zbrinjavanje otežanog dišnog puta – HLZ. Predsjednica društva je dr.sc. Tatjana Goranović, dr.med.

Upute za pacijente

Upute o anesteziji za bolesnike

Ako se nađete u postupku pripreme za operaciju, važan dio je Vaš susret s anesteziologom. Anesteziolog je liječnik specijalist koji je završio Medicinski fakultet i pet godine specijalizacije iz anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine. Njegova osnovna uloga usmjerena je kako biste sigurno i bezbolno podnijeli operaciju i poslijeoperacijski tijek. Razgovor s anesteziologom obavit ćete u Ambulanti za anesteziološku pripremu. Budući da operacijski zahvat i anestezija izazivaju promjene u organizmu važno je da anesteziologa informirate o svim svojim zdravstvenim problemima i stanjima tijekom života. Važno je da iskreno odgovorite na pitanja o prijašnjim i sadašnjim bolestima, uzimanju lijekova, biljnih pripravaka, alergijama, navikama (pušenje, uzimanje alkohola, stimulativnih i opojnih sredstava). Pitanja služe kako bi anesteziolog odabrao najbolju anesteziju za Vas i kako bi se smanjila mogućnost nastanka komplikacija. Molimo ponesite svu medicinsku dokumentaciju o ranijim operacijama i bolestima a ako ne možete zapamtiti imena lijekova koje uzimate, ponesite originalna pakiranja.

Ukoliko ste mlađi od 40 godine i do sada niste imali ozbiljnih zdravstvenih problema možete biti zaprimljeni u bolnicu bez anesteziološkog pregleda te ćete razgovor s anesteziologom obaviti neposredno prije samog kirurškog zahvata. U ostalim slučajevima obavezni ste doći na pregled u anesteziološku ambulantu.

Kod dolaska na pregled anesteziologa obavezno donijeti:

– laboratorijske nalaze, koji nisu stariji od mjesec dana (KKS, AST, ALT, GGT, bilirubin ukupni i direktni, PV, APTV, fibrinogen, GUK, Na, K, ureja, kreatinin, krvna grupa); u bolesnika ispod 40 godina
– rtg srca i pluća (bolesnici stariji od 40 godina) koji nije stariji od 6 mjeseci
– EKG, koji nije stariji od 6 mjeseci
– svu medicinsku dokumentaciju i nalaze ako se liječite ili ste se liječili zbog neke druge bolesti (npr. bolesti srca, povišeni tlak, šećerna bolest…)
– ako bolujete ili ste bolovali od bolesti štitnjače, priložite nalaz hormona štitnjače, koji ne smije biti stariji od 6 mjeseci te nalaze endokrinologa
– popis lijekova i biljnih pripravaka koje redovito uzimate (naziv, doza i vrijeme uzimanje lijeka)
– ako ste alergični na neke lijekove, ime lijeka na koji ste alergični

 

Za djecu do 16. godine života potrebno je priložiti nalaz nadležnog pedijatra ili liječnika obiteljske medicine o dosadašnjem zdravstvenom stanju djeteta, medicinsku dokumentaciju vezanu za ev. druge bolesti, dok laboratorijski nalazi, rtg srca i pluća i EKG nisu potrebni (osim u slučaju neke druge pridužene teže djetetove bolesti).

Anesteziolog može, nakon pregleda i razgovora s Vama te uvidom u Vašu medicinsku dokumentaciju i nalaze odrediti dodatnu obradu prije operacije.

– Preporuča se prestanak pušenja 6 tjedana prije operacije, a svakako ne pušiti barem 8 sati prije operacije.
– Zadnji lagani obrok (uključujući kavu i mlijeko) možete uzeti najviše 6 sati prije operacije.
– Bistru tekućinu smijete u manjoj količini (do 200 ml) uzeti najviše 2 sata prije operacije.
– Zadnje dojenje djeteta može biti najviše 4 sata prije operacije.
– Prije dolaska u operacijsku dvoranu skinuti nakit, mobilne zubne proteze, leće, naočale, piercing, šminku i lak za nokte.

Prilikom pregleda anesteziolog će Vam objasniti prednosti i rizike pojedine vrste anestezija. Izbor anestezije ovisi o vrsti operacije ili dijagnostičko-terapijskog postupka te o Vašem zdravstvenom stanju.

Cilj ove pripreme je da operacijskom zahvatu pristupite u što je moguće boljem općem stanju te kako bi se smanjio rizik tijekom operacije i anestezije. Prilikom ovog pregleda slobodno i bez straha postavljajte pitanja i razgovarajte s anesteziologom o svim svojim nedoumicama. Na kraju razgovora molimo da potpišete informirani pristanak za anesteziološki postupak.

Što je anestezija?

Anestezija je medicinski postupak kojim se primjenom posebnih lijekova-anestetika omogućuje bolesniku da uz minimalnu bol, patnju ili nelagodu podnese invazivne medicinske postupke (operacije ili dijagnostičko/terapijske postupke). Provodi je specijalist anesteziolog u suradnji s anesteziološkim tehničarom. Pročitajte ovaj tekst, a odgovore na dodatna pitanja i objašnjenja zatražite od liječnika-anesteziologa u razgovoru prije operacije.

Medicinske intervencije koje podrazumijevaju invazivne dijagnostičke i terapijske postupke, te operacijski zahvati koji zahtijevaju primjenu anestezije izvode se u općoj, regionalnoj ili lokalnoj anesteziji. O izboru anestezije odlučuje anesteziolog zajedno s Vama nakon anesteziološkog pregleda.

U općoj anesteziji bolesnik je u stanju sličnom dubokom snu. Anestetici se daju kroz venu (intravenozna anestezija) ili se udišu za vrijeme operacije preko maske ili cjevčice (tubusa) postavljene u dušnik. Tijekom anestezije i operacije anesteziolog prati životne funkcije i brine o bolesniku. Po završetku zahvata prekine se davanje anestetika i bolesnik se polako budi. Koristi se kod većih i dužih operacijskih zahvata.

Regionalna anestezija nakon injekcije lokalnog anestetika ostavlja dio tijela bez osjeta. Lokalni anestetici se ubrizgavaju u specifična područja tijela oko velikih živčanih spletova ili živaca kako bi se blokiralo provođenje živčanih impulsa i spriječila bol. Za vrijeme zahvata bolesnik je pri svijesti, a prema potrebi ili želji, mogu se dodatno davati lijekovi za smirenje ili spavanje. Ponekad se bolni podražaji ne uspijevaju u potpunosti isključiti te se u tom slučaju o primjenjuju i druge vrste anestezije.

Svjesna sedacija se provodi tijekom pretraga i postupaka koji su neugodni za bolesnike (gastroskopija, kolonoskopija) uz primjenu malih doza anestetika i/ili analgetika koje bolesnika čine opuštenima i smirenima ali svjesnih postupka koji se izvodi.

Lokalnu anesteziju izvodi najčešće kirurg kod manjih zahvata (ambulantnih).

 

Rizici i komplikacije anestezije

Anestezija, kao i svaki drugi medicinski zahvat donosi određene rizike. Ponekad je teško razlučiti komplikacije koje su vezane uz samu operaciju (tehnički težak zahvat, hitna operacija), one koje su vezane uz težinu Vašeg zdravstvenog stanja (teška srčana ili plućna bolest, šećerna bolest, kemoterapija, prekomjerna tjelesna težina) i komplikacije koje su isključivo posljedica anestezijskog postupka. Moderna anestezija se danas smatra sigurnim postupkom te su smrtnost ili trajni invaliditet povezani isključivo s anestezijom vrlo rijetka pojava. Da bi se rizici i komplikacije anestezije sveli na najmanju moguću mjeru, molimo Vas da iskreno i točno odgovarate na pitanja anesteziologa, jer pogrešno iznošenje podataka može dovesti do teških i po život opasnih komplikacija.

Učestalije popratne pojave i komplikacije (1-10%): mučnina, povraćanje, grlobolja, pospanost, smetenost, bol na mjestu davanja lijekova, lokalizirana oteklina ili crvenilo, tresavica, privremena nagluhost i nejasan vid

Rijetke popratne pojave komplikacije (0,1-1%): bolovi u mišićima, glavobolja, bol u leđima, upala pluća, oštećenje zubiju, ozljeda usnica ili jezika, problemi vezani uz mokrenje, infekcija, pogoršanje već postojeće bolesti, poremećaji rada srca i cirkulacijski poremećaji (sniženje i porast tlaka), poremećaji disanja, poremećaji drugih organskih funkcija zbog djelovanja lijekova, trnci, neugodan osjećaj težine u rukama ili nogama kod postupaka regionalne anestezije

Izuzetno rijetke komplikacije (<0,1%): ozbiljne reakcije preosjetljivosti na anestetik, konvulzije, oštećenje očiju, pozicijsko oštećenje živaca, paraliza, oštećenje mozga, moždani udar, oštećenje srčane funkcije i srčani udar.

Moguće su, u medicinskoj literaturi opisane, i druge rijetke komplikacije o kojima možete razgovarati s anesteziologom.

povijest klinike

Godina 1958. smatra se početkom anesteziološke djelatnosti u Kliničkoj bolnici “Sveti Duh” budući su anesteziju do tada obavljali specijalisti kirurgije ili ginekologije. Prvi specijalizant anesteziologije bio je Fedor Svetek, dr.med. koji kasnije postaje i voditelj anesteziološkog odsjeka na Kirurgiji do 1988. godine.

Istovremeno uz dr. Sveteka anesteziju rade i priučeni anesteziološki tehničari Vladimir Korpar i Antun Šikoronja. Od 1968. godine na anesteziju primaju se samo školovane medicinske sestre i tehničari. U Danskoj, u organizaciji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), u svibnju 1950. god. utemeljen je Centar za izobrazbu iz područja anesteziologije kao jednogodišnji poslijediplomski tečaj. U vrijeme održavanja prvog poslijediplomskog tečaja u Kopenhagenu predsjednik SZO-a bio je prof. dr. Andrija Štampar (profesor Medicinskog fakulteta u Zagrebu iz predmeta higijena i socijalna medicina, te ravnatelj Škole narodnog zdravlja u Zagrebu). On je prepoznao značaj anesteziologije u modernoj medicini te je osigurao i jednu stipendiju za polaznika iz naše zemlje na I. poslijediplomskom tečaju u Kopenhagenu (tečaj od 1. svibnja 1950. do 1. svibnja 1951.). Prvi polaznik bio je Andrija Longhino, dr.med. iz Zagreba. Poslijediplomski tečaj u Kopenhagenu u razdoblju od 1950. do 1967. godine završilo je još četiri liječnika: Jagoda Bolčić, dr.med. (1954/55.),  Miroslav Hromadko, dr.med. (1960.), Mare Biondić, dr.med. (1964.) te Vlasta Lederer, dr.med. (1967.). Prim. Lederer po završenom poslijediplomskom tečaju zajedno sa prim. Ljerkom Šulhof-Karaman, dr.med. i Josipom Troharom, dr.med. uvode brojne nove anesteziološke tehnike po kojima smo kao Klinika i danas prepoznatljivi. Zahvaljujući njima, već tada se u našoj Bolnici počinje s korištenjem epiduralne analgezije kod poroda i carskog reza, uvodi se postavljanje centralnog venskog katetera za izvođenje hemodijalize i slično.

Danica Orešković, dr.med. je bila voditeljica anestezije u razdoblju od 1988. do 1991. godine kada je osnovan Zavod za anesteziologiju i intenzivno liječenje. Prvi Pročelnik  Zavoda bio je Ivica Budinšćak, dr.med. Od ožujka 1993. do travnja 2003. godine Zavod vodi prim. Davorko Djulepa, dr.med., a od travnja 2003. do 2004. godine doc.dr.sc. Branka Maldini, dr.med. U 2004. godine Pročelnik Zavoda bio je prim. Mladen Zemba, dr.med., a zatim od 2004. do 2009. prim dr. Davorko Djulepa. Dolaskom redovite profesorice Medicinskog fakulteta u Zagrebu i Predsjednice Katedre za anesteziologiju reanimatologiju i intenzivno liječenje Medicinskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, prof.dr.sc. Katarine Šakić-Zdravčević, dr.med., specijalistice anesteziologije, raenimatologije i intenzivnog liječenja, u OB “Sveti Duh” 2009. godine stvoreni su preduvjeti za nastanak Klinike. Rješenjem Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske klasa UP/I510-07/09-01/07, ur. broj: 534-07-1-2/3-09-7 od 15. listopada 2009. godine dodijeljen je naziv Klinika za anesteziologju, reanimatologiju i intenzivno liječenje Opće bolnice “Sveti Duh” Zagreb čime je Klinika postala nastavna baza Medicinskog fakulteta Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku. Prva Predstojnica Klinike bila je prof.dr.sc. Katarine Šakić-Zdravčević, dr.med. Nakon habilitacije dana 7. prosinca 2010. godine prim.dr.sc. Višnja Nesek Adam, dr.med, prim.dr.sc. Branka Mazul Sunko, dr.med., prim.dr.sc. Gordana Brozović, dr.med. postaju docentice čime započinje ubrzan nastavni i znanstveni rad na Klinici. Odlaskom prof.dr.sc. Šakić-Zdravčević u mirovinu Predstojnik Klinike postaje prof.dr.sc. Dinko Tonković, dr.med., koji tu funkciju obnaša do 2014. god. Njegovim dolaskom ostvarena je suradnja i sa Medicinskim fakultetom u Zagrebu. Od 2014. godine Predstojnica Klinike je doc.dr.sc. Višnja Nesek Adam, prim.dr.med., od 2021. g. prof.prim.dr.sc. Višnja Nesek Adam, dr.med.

Skip to content