EU EU
Sveti Duh 64, 10000 Zagreb, Republika Hrvatska

Klinika za kirurgiju

Klinika za kirurgiju
klinika danas

Na Klinici za kirurgiju ima ukupno 96 kreveta i 132 zaposlena zdravstvena djelatnika te 2 ne zdravstvena djelatnika.

U Poliklinici Klinike za kirurgiju radi više ambulanata: hitna kirurška ambulanta s malom operacijskom salom za hitne i male kirurške zahvate,  opća kirurška ambulanta, ambulanta za abdominalnu kirurgiju, ambulanta za koloproktologiju, ambulanta za traumatologiju, ambulanta za vaskularnu kirurgiju i ambulanta za plastičnu kirurgiju.

Klinika za kirurgiju sastoji se od slijedećih ustrojbenih jedinica:

Radno vrijeme

Hitna kirurška ambulanta
radno vrijeme: ponedjeljak-nedjelja od 00,00 do 24,00 sata
telefon: 01/3712338

Opća kirurška ambulanta
radno vrijeme: ponedjeljak-petak od 08,00 do 16,00 sati
telefon: 01/3712328

Abdominalna ambulanta
radno vrijeme: ponedjeljak-petak od 08,00 do 16,00 sati
telefon: 01/3712328

Koloproktološka ambulanta
radno vrijeme: ponedjeljak-petak od 08,00 do 16,00 sati
telefon: 01/3712044

Traumatološka ambulanta
radno vrijeme: ponedjeljak-petak od 08,00 do 16,00 sati
telefon: 01/3712356

Vaskularna ambulanta I
radno vrijeme: utorkom i četvrtkom od 08,00 do 16,00 sati,
telefon: 01/3712345

Vaskularna ambulanta II
radno vrijeme: četvrtkom od 08,00 do 16,00 sati
telefon: 01/4108803

Ambulanta za plastično rekonstruktivnu kirurgiju
radno vrijeme: ponedjeljkom, srijedom i petkom od 08.00 do 16.00 sati
predbilježbe na telefon: 01/3712345

Informacije

Predstojnik Klinike za kirurgiju
prof. dr. sc. Žarko Rašić, prim. dr. med.

Glavna sestra Klinike za kirurgiju
dr.sc. Vesna Konjevoda, mag. med. techn.
telefon: 01/3712336

Tajnica Klinike za kirurgiju
Đurđa Kordej

telefon: 01/3712335

e-mail klinike: kirurgija@kbsd.hr

Na Klinici za kirurgiju ima ukupno 96 kreveta i 132 zaposlena zdravstvena djelatnika te 2 ne zdravstvena djelatnika.

U Poliklinici Klinike za kirurgiju radi više ambulanata: hitna kirurška ambulanta s malom operacijskom salom za hitne i male kirurške zahvate,  opća kirurška ambulanta, ambulanta za abdominalnu kirurgiju, ambulanta za koloproktologiju, ambulanta za traumatologiju, ambulanta za vaskularnu kirurgiju i ambulanta za plastičnu kirurgiju.

Klinika za kirurgiju sastoji se od slijedećih ustrojbenih jedinica:

 

Zavod za abdominalnu kirurgiju Pročelnik zavoda kirurgija@kbsd.hr 01/ 3712 335
Odjel za hepatobilijarnu kirurgiju Voditelj odjela prof. dr. sc. Žarko Rašić, prim. dr. med. kirurgija@kbsd.hr 01/ 3712 335
Odjel za koloproktologiju V.D. voditelja odjela dr.sc.Darko Vukušić, dr.med. kirurgija@kbsd.hr 01/ 3712 335
Odjel za endoskopsku kirurgiju V.D. voditelja odjela kirurgija@kbsd.hr 01/ 3712 335
Odjel za traumatologiju V.D. voditelja odjela Tomislav Matejić, dr. med. kirurgija@kbsd.hr 01/ 3712 335
Odjel za plastično rekonstruktivnu i vaskularnu kirurgiju V.D. voditelja odjela dr.sc. Ante Ivkošić, dr. med. kirurgija@kbsd.hr 01/ 3712 335
Poliklinika Klinike za kirurgiju V.D. voditelja poliklinike doc.dr.sc. Zvonko Zadro, prim.dr.med. kirurgija@kbsd.hr 01/ 3712 335

 

Na Klinici za kirurgiju rade:

  • 29 specijalista kirurga od kojih su 12 subspecijalista abdominalne kirurgije,4 specijalista abdominalne kirurgije, 6 subspecijalista traumatologije, 2 subspecijalista vaskularne kirurgije, 1 specijalist vaskularne kirurgije , 4 liječnika specijalista plastične kirurgije
  • 4 liječnika na specijalizaciji iz abdominalne kirurgije, 2 liječnika na specijalizaciji iz plastične kirurgije, 1 liječnik na specijalizaciji iz traumatologije i 1 liječnik na specijalizaciji iz vaskularne kirurgije
  • 3 med.techn. + 1 mag.med.techn. inst.
  • 19 med. techn.+ 5 bacc. med. techn.inst.
  • 55 medicinskih sestara/tehničara SSS + 12 medicinskih sestara/tehničara inst.
  • 2 administrativna djelatnika
  • 3 pomoćna djelatnika u zdravstvu.

Telekonferencijska soba – Kirurgija

Zavod za abdominalnu kirurgiju

Pročelnik  Zavoda

Glavna sestra Zavoda za abdominalnu kirurgiju
Sandra Ložnjak, 
bacc.med.techn.

Odjel za endoskopsku kirurgiju

V.D. voditelj

  • Doc. dr. sc. Marko Sever, dr. med. -specijalist opće i abdominalne kirurgije
  • Prof. dr. sc. Ivo Soldo, dr. med. – specijalist opće i abdominalne kirurgije
  • Saša Palček, dr. med.  – specijalist abdominalne kirurgije
  • Goran Pažur, dr.med. – specijalist abdominalne kirurgije

Glavna sestra Odjela za endoskopsku kirurgiju
Sandra Ložnjak, bacc. med. techn.

Odjel za hepatobilijarnu kirurgiju

Voditelj odjela
Prof.dr.sc. Žarko Rašić, prim.dr.med
.- specijalist opće, abdominalne i onkološke kirurgije

  • Vladimir Herak, dr. med. – specijalist opće i abdominalne kirurgije
  • Martin Grbavac, dr. med. – specijalist opće i abdominalne kirurgije
  • Domagoj Štritof, dr. med. – specijalist opće i abdominalne kirurgije
  • Branko Bakula, dr. med.– specijalist abdominalne kirurgije

Glavni tehničar Odjela za hepatobilijarnu kirurgiju
Zoran Ljubić, bacc.med.techn.

Odjel za koloproktologiju

V.D. voditelja odjela
Dr. sc. Darko Vukušić, dr. med. – specijalist opće i  abdominalne kirurgije

  • Dr. sc. Dalibor Crvenković, dr. med. – specijalist opće i abdominalne kirurgije
  • dr.sc. Kristina Šemanjski, dr. med.  – specijalist opće i abdominalne kirurgije
  • dr. sc. Tihomir Grgić, prim.dr.med. – specijalist opće i abdominalne kirurgije
  • Ivan Šimović, dr. med. – specijalist abdominalne kirurgije

Glavna sestra Odjela za koloproktologiju
Anđa Šprem, bacc. med.  techn.

Odjel za traumatologiju

V.D.voditelja odjela
Tomislav Matejić, dr.med
. – specijalist opće kirurgije, specijalist ortopedije i traumatologije

  • Dinko Gorski, dr. med. – specijalist opće kirurgije, specijalist ortopedije i traumatologije
  • Dr. sc. Zoran Krstonijević, dr. med. – specijalist opće kirurgije, specijalist ortopedije i traumatologije
  • Miljana Grbavac, dr. med. – specijalist opće kirurgije, specijalist ortopedije i traumatologije
  • Miroslav Smiljanić, dr.med.- specijalist opće kirurgije i uži specijalist iz traumatologije

Glavna sestra Odjela za traumatologiju
Željka Klobučar, mag. med. techn.

Odjel za vaskularnu i plastično rekonstruktivnu kirurgiju

V.D. voditelja odjela
Dr.sc. Ante Ivkošić, dr. med. 
– specijalist opće i vaskularne kirurgije

  • Dr. sc.Ante Ivkošić, dr. med. – specijalist opće i vaskularne kirurgije
  • Ana Lamza,dr.med.– specijalist opće i vaskularne kirurgije
  • Bojan Kljaić, dr. med. – specijalist vaskularne kirurgije
  • Doc. dr. sc. Zvonko Zadro, prim. dr. med. – specijalist opće, plastične i onkološke kirurgije
  • Dr. sc. Marko Barić, dr. med. – specijalist opće i plastične kirurgije
  • Zrnka Adanić, dr. med. – specijalist opće i plastične kirurgije

Glavna sestra Odjela za vaskularnu i plastično rekonstruktivnu kirurgiju
Dinka Palatinuš, mag.med.techn.

Poliklinika Klinike za kirurgiju

V.D.voditelja poliklinike
doc.dr.sc. Zvonko Zadro, prim.dr.med. 
– specijalist opće kirurgije, subspecijalist plastične i onkološke kirurgije

Glavna sestra Poliklinike Klinike za kirurgiju
Marijana Grbac, bacc. med. techn.

Liječnici na specijalizaciji

  • Andrija Karačić, dr.med. – liječnik na specijalizaciji iz abdominalne kirurgije
  • Matija Hadžić, dr. med. – lijećnik na specijalizaciji iz abdominalne kirurgije
  • Jure Brkić, dr. med. – liječnik na specijalizaciji iz abdominalne kirurgije
  • Nikola Antolić, dr. med. – liječnik na specijalizaciji iz abdominalne kirurgije
  • Lucija Vuletić, dr. med. – liječnica na specijalizaciji iz plastične, rekonstrukcijske i estetske kirurgije
  • Yannick Mudrovčić, dr. med. – liječnik na specijalizaciji iz ortopedije i traumatologije
  • Vito Bošnjak,dr.med. – liječnik na specijalizaciji iz plastične, rekonstrukcijske i estetske kirurgije
  • Mariam Samara, dr.med. – liječnica na specijalizaciji iz vaskularne kirurgije

Operacijski blok

Voditeljica instrumentara
Dušica Lekić, dipl. med. techn. 

 

Zavod za abdominalnu kirurgiju kirurgija@kbsd.hr 01/ 3712 335
Odjel za hepatobilijarnu kirurgiju Voditelj odjela prof.dr.sc. Žarko Rašić, prim.dr.med. kirurgija@kbsd.hr 01/ 3712 335
Odjel za koloproktologiju V.D. voditelja odjela dr.sc. Darko Vukušić, dr.med. kirurgija@kbsd.hr 01/ 3712 335
Odjel za endoskopsku kirurgiju V.D. voditelja odjela kirurgija@kbsd.hr 01/ 3712 335
Odjel za traumatologiju V.D. voditelja odjela Tomislav Matejić, dr.med. kirurgija@kbsd.hr 01/ 3712 335
Odjel za vaskularnu i plastično rekonstruktivnu kirurgiju V.D. voditelja odjela dr.sc. Ante Ivkošić, dr. med. kirurgija@kbsd.hr 01/ 3712 335
Poliklinika Klinike za kirurgiju V.D. voditelja poliklinike doc.dr.sc. Zvonko Zadro, prim.dr.med. kirurgija@kbsd.hr 01/ 3712 335
ostale informacije

Upute za pacijente

Prilikom dolaska na ambulantni zahvat potrebno je donijeti

  • uputnicu za kirurga – ambulantni zahvat
  • uputnicu za patologa – PHD

Bolničko liječenje

  • prije prijema na bolničko liječenje potrebno je obaviti slijedeće pretrage:
    • KKS, SE
    • K, Na, urea, kreatinin, GUK, jetreni testovi
    • PV, APPT fibrinogen i KG
    • EKG, rtg pluća i srca
    • pregled anesteziologa s uputnicom u ambulanti na I katu iznad hitnog prijama – naručuje se putem e maila: narudzbe@kbsd.hr ili na telefaks: 01/3712-278
  • na dan naručen za prijem u bolnicu, potrebno je donijeti sa sobom uputnicu za bolničko liječenje.

Znanstvena i nastavna djelatnost, publicistika

Nastava u klinici

Klinika za kirurgiju KB “Sveti Duh” nastavna je jedinica Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

U Klinici se provodi diplomska nastava iz kirurgije (TURNUSI, MIP, IBIK, OBIK, itd).

Pojedini Nastavnici sudjeluju u poslijediplomskoj nastavi na drugim katedrama.

Nastavnici Medicinskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu:

prof. dr. sc. Žarko Rašić, prim. dr. med.

Viši asistenti

doc. dr. sc Marko Sever, dr. med

doc. dr. sc. Zvonko Zadro, prim. dr. med.

Nastavnici Medicinskog fakulteta sveučilišta u Mostaru

prof. dr. sc. Ivan Soldo, dr. med.

Nastavnici Medicinskog fakulteta sveučilišta u Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Viši asistenti

dr. sc. Ante Ivkošić, dr. med.

Predavač

Tomislav Majetić, dr. med.

U sklopu suradnje s Ministarstvom obrane, na Klinici rade 2 liječnika: 1 specijalist opće i plastično rekonstruktivne kirurgije i 1 specijalizant opće kirurgije, koji su djelatnici Ministarstva.

Na Klinici se provodi dodiplomska nastava iz Opće kirurgije.

Nastavnik Medicinskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu je prof. dr. sc. Žarko Rašić, prim. dr. med., viši asistenti su: doc.dr.sc.Marko Sever, dr.  med. i doc.dr. sc. Zvonko Zadro, prim. dr. med.

Viši asistenti Medicinskog fakulteta sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku: dr. sc. Ante Ivkošić, dr. med., predavač je Tomislav Matejić, dr. med.

Nastavnik Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru je doc. dr. sc. Ivo Soldo, dr. med.

povijest klinike

Razvitak Klinike za kirurgiju Opće bolnice “Sveti Duh” usko je vezan sa razvojem kirurške znanosti u Hrvatskoj.

Ivan Daubach, Rudolf Lamprecht početkom 19. stoljeća razvijaju kirurške škole u Zakladnoj bolnici na Jelačićevom trgu, a Josip Fon nakon što je uveo Listerovu antisepsu 1879. godine čini prvu ovariektomiju, koja predstavlja ujedno i prvu laparotomiju učinjenu u Hrvatskoj. Kasnije dr.Schwartz sa svojom poznatom izrekom “Nema vrijeda na želucu i dvanaestercu bez kiselog želučanog soka” sigurno je jedan od naših najcitiranijih medicinskih autora. Gotovo sve vodeće svjetske medicinske knjige iz područja probavnog trakta citiraju tu njegovu poznatu izreku.

Daljnjim razvojem kirurgije tadašnje Zakladne bolnice ona postaje poznata ne samo u Hrvatskoj nego i u inozemstvu.

U novije doba Kirurgiju vodi poznati kirurg prim.dr.Gottlieb koji odgaja plejadu poznatih i afirmiranih hrvatskih kirurga kao što su: dr.Medanić, dr.Lavrić, dr.Vitauš, dr.Koporc, dr.Šanjek i drugi koji su poslije djelovali kao profesori kirurgije i vrlo poznati i cijenjeni predstojnici kirurških klinika i odjela.

Preseljenjem 1931. godine sa Jelačićevog trga na Sveti Duh na tzv. privremenu lokaciju do izgradnje nove bolnice na Rebru u skučenim i po tadašnjem mišljenju provizornim prostorima kirurški odjel ipak izrasta u poznati odjel koji se postepeno rekonstruira i modernizira.

Poslije drugug svjetskog rata odjel vodi prim.dr.Koporc, zatim kraće vrijeme prim.Horvat, a 1958. godine odjel preuzima prim.dr.Želimir Seiwerth čijim se dolaskom odjel zaista modernizira, širi se operativni repertoar, uvode se torakalne i srčane operacije, endotrahealna anestezija i već tada organizira postoperativnu intenzivnu skrb koju uz kirurga vode specijalisti anesteziolozi. Odgaja veći broj kirurga koji nastavljaju u pojedinim strukama ono što je on započeo.

Dolaskom prim.dr.Josipa Šojata za šefa Kirurškog odjela, Kirurški odjel dobiva abdominalni i traumatološki odjel, dok se Urološki odsjek osamostaljuje i postaje nezavisni Urološki odjel i kasnije prerasta u Zavod za urologiju.

Prim.dr. Josip Šojat kao vrsni kirurg učvršćuje i širi modernu bilijarnu kirurgiju i kirurgiju debelog crijeva.

Prim.dr.Josip Šojat nakon obrane doktorske dizertacije iz područja bilijarne kirurgije nastavlja znanstveni rad i kao rezultat takvog načina rada, prim.dr.Branimir Cvitanović prvi puta u O.B.”Dr. Josip Kajfeš”, kako se u to vrijeme nazivala bolnica, brani doktorsku disertaciju iz područja abdominalne kirurgije.

Dr.sc.Josipa Šojata nasljeđuje kao predstojnik kirurgije prof.dr.Branimir Cvitanović, vrsni abdominalni kirurg koji je nastavio razvijati kiruršku djelatnost.

1989. god. učinjena je rekonstrukcija traumatološkog odjela, te je znatno poboljšan standard bolesnika. Sobe koje su primale po desetak do petnaest bolesnika pretvorene su u bolesničke sobe sa po šest kreveta. Povećan je i broj sanirnih čvorova. Godinu dana kasnije renoviran je abdominalni odjel, te su poboljšani uvjeta boravka, smanjen je broj bolesnika u sobama, i povećan je broja sanitarnih čvorova.

Prije Domovinskog rata Kirurški odjel O.B. “Dr.Josip Kajfeš” postaje poznat i priznat ne samo u gradu Zagrebu, nego se liječe brojni bolesnici kako iz Hrvatske tako i iz drugih dijelova tadašnje Jugoslavije, poglavito iz BiH-a.

Tijekom Domovinskog rata Predstojnik Kirurškog odjela bio je prof.dr.Branimir Cvitanović, a brojni kirurzi sudjelovali su u radu Glavnog sanitetskog stožera Ministarstva zdravstva, te su bili uključeni u tzv. mobilne kirurške ekipe, sastavljene od kirurga, anesteziologa, instrumentarki i anestezioloških tehničara, koje su zbrinjavale ranjenike na svim ratištima Hrvatske. U srpnju i kolovozu 1991.god. kirurške ekipe iz naše bolnice, na čelu sa kirurzima dr.Tomislavom Trajbarom i dr.Davorinom Velnićem boravile su u vukovarskoj bolnici, a ekipe koje su vodili mr.sc.Branimir Vučković, dr.Tomislav Trajbar i Tugomir Gverić, prim. dr. sc.  boravile su na ratištima Petrinje, Novske, Pakraca, Gradiške i Đakova.  Kirurzi naše bolnice ispomagali su kolege u drugim zdravstvenim ustanovama koje su se nalazile u neposrednoj blizini ratišta: Vukovar, Vinkovci, Slavonski Brod, Gospić, Knin. U obuci Specijalnih postrojbi MUP-a i Specijalne postrojbe “Zrinko–Frankopani” sudjelovali su dr.Davorin Velnić i doc.dr.sc.Žarko Rašić

U radu Glavnog stožera saniteta uključili su se tadašnji ravnatelj bolnice prof.dr.sc.Dragutin Košuta, dr.Tomislav Trajbar i doc.dr.sc.Žarko Rašić, te su gotovo kontinuirano boravili u Stožeru do lipnja 1992.god.

Sanitestku službu u susjednoj BiH pomogli su i organizirali dr.Jadranko Barišić i dr.Tugomir Gverić.

Kirurtški odjel sudjelovao je u zbrinjavaju ranjenika iz cijele Hrvatske, a posebo se istakao u listopadu 1991. god. kada je prihvatio veći ranjenika iz konvoja kojim su izvučen dio ranjenika iz vukovarske bolnice. Cijeli tadašnji kirurški odjel funkcionirao je kao ratna kirurgija, pa su gotovo u potpunosti zaustavljene elektivne operacije, te su operirani samo bolesnici sa hitnim kirurškim stanjima i vitalnim indikacijama.

Polovicom 1992.god. sa jenjavanjem borbi u Hrvatskoj i smanjenjem ratnih operacija smanje se broj ranjenika i kirurški odjel se vraća na normalne stanje. Za vrijeme akcije “Oluja”, O.B. “Sveti Duh” formira ratnu bolnicu na crti bojišnice u mjestu Lekenik, u “SOS dječjem selu” u području djelovanja II gardijske brigade “Gromovi”. Tijekom navedene akcije zbrinuto je oko 195 ranjenih pripadnika Hrvatske vojske, te civila hrvatske i srpske nacionalnosti. Voditelj kirurške ekipe bio je doc.dr.sc.Žarko Rašić, a u njenom radu sudjelovao je i kirurg dr.Jadranko Barišić, specijalist urolog, specijalist anesteziolog, dvije sestre instrumentarke, dvije kirurške sestre i anesteziološki tehničar.

Kirurški odjel bolnice 1992. godine postaje Klinika za kirurške bolesti Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, čime se otvara novo poglavlje. Klinika postaje nastavna baza Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te se održava dodiplomska nastava iz predmeta Opća kirurgija u sklopu koje se na Klinici odrtžavaju se seminari i vježbe..

Trenutno se na Klinici održava i nastava iz izbornog predmeta: “Kirurško liječenje debljine” na šestoj godini studija na Medicinskom fakultetu.

Od 1986. g. Z. Čala (http://zorancala.iz.hr) počinje, prvi u našoj zemlji, s primjenom Nd:Yag lasera u kirurškoj endoskopiji debelog crijeva, a potom i CO2 lasera u abdominalnoj kirurgiji.
U svibnju 1992. godine je Z.Čala učinio prvu laparoskopsku kolecistektomiju u Hrvatskoj. Na toj, za kiruršku kliniku, povjesnoj operaciji asistirali su B. Cvitanović i Ž. Pasini. Vrlo brzo učinjene su i prve u Hrvatskoj operacije preponskih kila, resekcije debelog crijeva, operacije cista slezene i jetre te laparoskopsko postavljenje katetera za peritonejsku dijalizu.
Početkom 1993. g. nabavljen je još jedan laparoskopski stup što je dalo dodatni poticaj razvoju endoskopske kirurgije te  naša klinika postaje vodeća ustanova iz područja endoskopske kirurgije u našoj zemlji. Već tijekom 1993. i 1994. godine je učinjen iznimno veliki broj laparoskopskih operacija, posebno operacija odstranjivanja žučnjaka. Educiraju se svi abdominalni kkirurzi te laparoskoopska kolecistektomija postaje „zlatni standard“ u liječenju kolelitijaze i prije nego je to preporučeno od Hrvatskog i Europskog društva za endoskopsku kirurgiju.
Već d 1992. g. organiziraju se tečajevi Laparoskoopske kolecistektomije, a potom i Endoskopskih hernioplastika. Održano je 17 poslijediplomskih tečajeva trajnog usavršavanja liječnika 1. kategorije pod pokroviteljstvom Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na kojima se educiralo oko 150 kirurga i specijalizanata kirurgije iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Makedonije i Bugarske. Uz voditelje Z. Čalu i B. Cvitanovića predavači su bili D. Velnić, Ž. Rašić, Z. Perko i V. Mršić. Uz predavanja edukacija se sastojala od vježbi na „pelvic traineru“ i sudjelovanja na operacijama.
Z. Čala je pomogao u izvođenju prvih laparoskopskih operacijama oodstranjenja žučnjaka, plastika preponskih kila i ppostavljanja katetera za peritonejsku dijalizu na brojnim odjelima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Sloveniji i Makedoniji.

Devedeset godina počele su se u većem broju raditi različite modifikacije operacija debljine pod vodstvom prof.dr.sc.Dragutina Košute. Navedene operacije bile su nastavak eksperimentalnog rada na Veterinaskom fakultetu, gdje su se radile operacije na eksperimentalnim životinjama. Nakon operacija debljine tzv. otvorenom kirurgijom, činjeno je nekoliko laparoskopskih operacija u cilju liječenja debljine. Danas se također rade navedeni operacijski zahvati kod strogo indiciranih slučajeva.

Istovremeno počinju vrlo složeni zahvati na jetri. Nakon boravke kirurške ekipe pod vodstvom prof.dr.sc.Branka Bakule i dr.sc.Ivana Zoričića u njemačkim klinikama, te u suradnji sa Kliničkim bolničkim centrom u Ljubljani, krenulo se sa najsloženijim operacijama na jetri. Nabavljen je ultrazvučni aspirator, prvi na prostoru Hrvatske koji je omogućio znatno brže i kvalitetnije resekcijske zahvate na jetri. Danas veći broj kirurga samostalno vlada kirurgijom jetre, u cilju liječenja rjeđe benignih bolesti jetre kao što je ehinokok, odnosno češće, zahvati radi odstranjenja  primarnih li sekundarnih malignih promjena. Danas su operacijske zahvati na jetri u smislu segmentalnih resekcija ili hepatektomija dio standardnih rutinskih operacija na kirurškoj klinici. Tijekom više od deset godina operirano je preko 180 bolesnika sa ehinokokom jetre, a učinjeno je preko 200 različitih resekcija jetre.

Pod vodstvom prof.dr.sc.Tomislava Anića ugrađuju se kod bolesnika sa dekompenziranom cirozom jerte i ascitesom dva različita tipa valvule po Denveru i LeeVenu u cilju smanjivanja ascitesa. Navedena metoda omogućava vraćanje ascitesa u vensku krv.

1996. godine otvorena je obnovljena, proširena i suvremeno opremljena Jedinica za intenzivno liječenje u kojoj se nalazi šest kreveta za intenzivno i četiri kreveta za postintenzivno liječenje. Uz svaki krevet nalazi se respirator, a u cilj je nabavka centralnog monitoringa..

Odlaskom prof.dr.sc.Branimira Cvitanovića u mirovinu Kliniku preuzima prof.dr.sc.Tomislav Anić, koji radi na daljnjem napretku Klinike sa novim preustrojem formiranjem novih odjela, te podržava uvođenje novih sadržaja.

Slijedi daljnji razvoj sa posebnim naglaskom na jačanju abdominalne kirurgije, revitalizaciji vaskularne kirurgije, s osnivanjem Centra  za vaskularnu kirurgiju i Centra za plastičnu i rekonstruktivnu kirurgiju.

Tijekom 2002. god. ponovno je obnovljen Zavod za abdominalnu kirurgiju, a istovremeno je promijenjen krov na zgradi u kojoj se nalazi Klinika za kirurgiju, te je obnovljen liječnički trakt koji se nalazi u potkrovlju Klinike. Godinu dana kasnije učinjena je veća rekonstrukcija Zavoda za traumatologiju, te Centra za vaskularnu kirurgiju.

Skip to content