OBAVIJEST
Poštovani,
S obzirom na aktualnu epidemiološku situaciju obavještavamo Vas da je dozvoljena pratnja na porodu. Ova obavijest vrijedi od ponedjeljka 23. kolovoza 2021. do daljnjeg.
S poštovanjem,
PREDSTOJNIK KLINIKE
prof. dr. sc. Berivoj Mišković, prim. dr. med..
Radno vrijeme
Hitna ginekološka ambulanta
radno vrijeme: ponedjeljak-nedjelja od 00.00 do 24.00 sata
telefoni: 01/3712327
Hitna trudnička ambulanta – rađaona
radno vrijeme: ponedjeljak-nedjelja od 00.00 do 24.00 sata
telefon: 01/3712291
Opća ginekološka ambulanta
radno vrijeme: 08.00 do 16.00 sati
predbilježbe na telefon: 01/3712195 od 12,00 do 14,00 sati
Ambulanta za visokorizičnu trudnoću
radno vrijeme: ponedjeljak – petak od 08.00 do 16.00 sati
predbilježbe osobno ponedjeljak – petak od 12,00 do 14,00 sati
ili putem elektronske pošte (e-mailom) na adresu narudzbe@kbsd.hr
Trudnička i kardiotokografska ambulanta
radno vrijeme: ponedjeljak- petak od 08.00 do 16.00 sati
predbilježbe osobno radnim danom između 12.00 – 14.00 sati
ili putem elektronske pošte (e-mailom) na adresu narudzbe@kbsd.hr
Kardiotokografska ambulanta (CTG)
radno vrijeme: ponedjeljak- petak od 08.00 do 16.00 sati
predbilježbe na telefon: 01/3712196 od 13,00 do 15,00 sati
Genetsko savjetovalište
radno vrijeme: utorak – petak od 08.00 do 10.00 sati
predbilježbe na telefon: 01/3712316 od 13,00 do 14,00 sati
Ambulanta humane reprodukcije
radno vrijeme: ponedjeljak, utorak, petak od 08.00 do 16.00 sati
predbilježbe na telefon: 01/3712109 od 13,00 do 15,00 sati
Ambulanta za skrb o prirodnoj plodnosti
radno vrijeme: srijeda od 10.00 do 12.00 sati
predbilježbe na telefon: 01/3712109 od 13,00 do 15,00 sati
Ambulanta za planiranje obitelji
radno vrijeme: četvrtak od 10.00 do 13.00 sati
predbilježbe na telefon: 01/3712109 od 13,00 do 15,00 sati
Ambulanta za adolescentnu ginekologiju
radno vrijeme: četvrtak od 10.00 do 13.00 sati
predbilježbe na telefon: 01/3712109 od 13,00 do 15,00 sati
Ambulanta za klimakterij i postmenopauzu
radno vrijeme: srijeda od 08.00 do 16.00 sati
predbilježbe na telefon: 01/3712109 od 13,00 do 15,00 sati
Neonatološka ambulanta
radno vrijeme: utorak, četvrtak,petak od 11.00 do 14.00 sati
predbilježbe na telefon: 01/3712316 od 13,00 do 14,00 sati
Laktacijska ambulanta
radno vrijeme: utorak – četvrtak od 11.00 do 13.00 sati
predbilježbe na telefon: 01/3712316 od 13,00 do 14,00 sati
Neurorazvojna ambulanta
radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda od 11.00 do 14.00 sati
predbilježbe na telefon: 01/3712316 od 13,00 do 14,00 sati
Ambulanta za ginekološku onkologiju i kolposkopiju
radno vrijeme: srijeda,četvrtak od 11,30 do 14,30 sati
predbilježbe na telefon: 01/3712195 od 13,00 do 15,00 sati
Ambulanta za uroginekologiju
radno vrijeme: ponedjeljak od 11.00 do 15.00 sati
predbilježbe na telefon: 01/3712195 od 13,00 do 15,00 sati
Citogenetski laboratorij
radno vrijeme: ponedjeljak-petak od 07.00 do 15.00 sati
predbilježbe na telefon: 01/3712273
GINEKOLOŠKA DIJAGNOSTIKA
Ginekološki ultrazvuk
radno vrijeme: 08.00 do 16.00 sati
predbilježbe na telefon: 01/3712247 od 12,00 do 14,00 sati
Pedijatrijski ultrazvuk
radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, petak od 11.00 do 15.00 sati
predbilježbe na telefon: 01/3712316 od 13,00 do 14,00 sati
Pedijatrijski ultrazvuk za novorođenačke kukove
radno vrijeme: utorak, četvrtak od 11.00 do 15.00 sati
predbilježbe na telefon: 01/3712316 od 13,00 do 14,00 sati
Opstetricijski ultrazvuk
radno vrijeme: ponedjeljak-petak od 08.00 do 16.00 sati
predbilježbe na telefon: 01/3712247 od 13,00 do 15,00 sati
LABORATORIJ ZA HUMANU REPRODUKCIJU
radno vrijeme: ponedjeljak-petak od 7:00 – 15:00
predbilježbe: 01/3712274 od 12:00 – 13:00 sati
Informacije
Predstojnik Klinike za ginekologiju i porodništvo
prof. dr. sc. Ratko Matijević, dr.med.
e-mail: kgp@kbsd.hr
telefon: 01/3712293
V. D. glavne sestre Klinike za ginekologiju i porodništvo
Ivna Francetić Jurić, bacc. med. techn.
telefon: 01/3712 311
Tajnica Klinike za ginekologiju i porodništvo
Biserka Milić
telefon: 01/3712317
Klinika za ginekologiju i porodništvo u svom sastavu ima slijedeće ustrojbene jedinice:
Predstojnik klinike | prof. dr. sc. Ratko Matijević, dr.med. | |
Zavod za perinatalnu medicinu | Pročelnik zavoda | v.d. doc. prim. dr. sc. Ivanka Bekavac Vlatković, dr. med. |
Odjel za patologiju trudnoće i perinatalnu dijagnostiku | V.D. voditelja odjela | mr. sc. Tomislav Hafner, prim.dr.med. |
Odjel za rodilje i babinjače | Voditelj odjela | dr. sc. Vladimir Blagaić, prim.dr.med. |
Odjel za neonatologiju | Voditelj odjela | v.d. dr. Rebeka Ribičić, dr. med. |
Odjel za ginekologiju | Voditelj odjela | doc. dr. sc. Alan Šerman, dr.med. |
Odjel za humanu reprodukciju i endokrinologiju | V.D. voditelja odjela | dr. sc. Tatjana Pavelić Turudić, prim.dr.med. |
Odjel za laboratorijsku humanu reprodukciju | Voditelj odjela | dr. sc. Daria Hafner, dipl.ing. |
Odjel za laboratorijsku citogenetiku | Voditelj odjela | prof. dr. sc. Feodora Stipoljev, dipl.ing. |
Poliklinika Klinike za ginekologiju i porodništvo | Voditelj poliklinike | prof. dr. sc Dubravko Habek, prim. dr. med |
klinika danas
1/ Odjel za ginekologiju i humanu reprodukciju
U stacionarnom dijelu odjel raspolaže sa 33 kreveta koji su raspoređeni u 8 soba. U okviru odjela je soba za intenzivni nadzor i njegu neposredno operiranih bolesnica. Na ovom odjelu radi 7 liječnika koji se bave ginekološkom dijagnostikom i operativom te vode ambulante koje su vezane uz ovaj odjel. Na ovom odjelu obavi se oko 1000 velikih operacijskih zahvata, a isto vremeno oko 2000 malih operacijskih zahvata. Godine 1992. uveđena je ginekološka endoskopska kirurgija koja poprima sve veći zamah, te sada takve operacije dominiraju. Razvoj nabavka nove generacije endokskopskih instrumenata omogučilo je obavljanje i složenih operacijskih zahvata ovom metodom. Uz već iskusne liječnike starije generacije danas je stasala i nova generacija mladih stručnjaka. Preko 70% operacijskih zahvata uspješno se rješava endoskopskom metodom.
Učinjeni su građevinski nacrti i u tijeku su radovi novog operacijskog bloka klinike.
Godine 1993. na ovome odsjeku započeli su postupci izvantjelesne oplodnje. Krajem 1994 započela je primnjena mikromanipulacije, 1995. je rođeno prvo dijete u Republici Hrvatskoj začeto ovim postupkom (IVF-ICSI).
Godišnje na ovom odsjeku se učini oko 5000 pregleda, 150 inseminacija, 500 punkcija folikula, 50 HSG-a, preko 1200 spermiograma.
2/ Odjel za porodništvo
Na odjelu za porodništvo postoji tzv. priprema, sa 6 kreveta gdje se obavlja priprema rodilja za porod. Sam akt rađanja obavlja se u tri rađaonska boksa. Operacijski zahvat (carski rez) obavlja se u operacijskoj sali ovog odsjeka. U našoj rađaonici više od 20% poroda obavi u epiduralnoj analgeziju, a oko 20% poroda završi carskim rezom.
Uz liječnike specijaliste u rađaoni su stalno prisutni specijalizanti koji ovdje ovladavaju vještinama struke. Na odjelu rade i primalje u dnevnom rasporedu i smjenama. U našem rodilištu obavi preko 3000 poroda i učini 600 carskih rezova. Trend kretanje broja poroda u našem rodilištu u stalnom je porastu. Tako smo 2004. obavili 2800 poroda, 2005. 3072 poroda, 2006. 3113 poroda i 2007. 3247 poroda.
U ovaj odjel spada i odsjek za postnatalnu skrb (babinjače). Odjel raspolaže sa 32 kreveta u komfornim sobama od kojih svaka ima tri kreveta i sanitarni čvor. Od prosinca 2007. rodilište je prozvano rodilištem prijateljem djece od strane Unesca zbog dostignuća u pogledu brige o novorođenčadi. U svim sobama smješteni su i mali krevetići za novorođenčad tzv. „rooming in“, u srvhu intimnijeg i kontakta majke i djeteta. O njezi babinjača cjelodnevno i u smjenama brinu primalje.
U sklopu odjela za opstetriciju djeluje i odsjek antenatalne skrbi (patologija trudnoće). Ovaj odsjek ima 28 kreveta smještenih u 11 soba, odjelnu ambulantu za visokorizičnu trudnoću. U svrhu dijagnostike odjel raspolaže s modernim UZV aparatom. Uz pomoć ultrazvuka dijagnosticiraju se morfološke anomalije ploda. U suradnji s citogenetskim laboratorijem otkrivaju se genetske anomalije ploda analizom fetalnih stanica iz plodove vode (rana amniocenteza), ili iz krvi pupkovine (kordocenteza). Godišnje se učini preko 400 ranih amniocenteza, oko 30 kordocenteza, te 50 biopsija korionskih resica (CVS). Na odjelu se liječe i druga oboljenja vezana uz trunoću, npr. gestoze, dijabetes, RH imunizacija, itd.
U dijagnostiku prijetećih pobačaja, u bolnici se izvode elektromiografije maternice (EMG). Ovakom analizom EMG aktivnosti uterusa i pravilni izborom kombinirane tokolitičke terapije 1991. godine upješno smo doveli trudnoću petoraka do termina. To su prve petorke u bivsoj drzavi. Rođene su četiri zdrave djevojčice i jedan zdravi dječak. Težine su bili od 1260 do 1740 grama.
3/ Centar za ultrazvuk
4/ Laboratorij za humanu reprodukciju
Laboratorij za humanu reprodukciju
- radno vrijeme: ponedjeljak – petak od 07:00 – 15.00
- potrebna je predbilježba za dijagnostičku pretragu SPERMIOGRAM na telefon 01 3712 274 od 13:00 – 14:00 sati
- za pretragu potrebna: uputnica liječnika opće prakse naslovljenja na Laboratorij za humanu reprodukciju
- prije pretrage uputna apstinencija 3 do 5 dana
- nalaz je gotovo za tjedan dana i može se podići od 8:00 do 14:00
Citogenetski laboratorij
-
Radno vrijeme: ponedjeljak – petak od 7.00 do 15.00 sati
Kontakt:
telefon: 01/3712273
e-mail: citogenetski.lab@kbsd.hr
Predbilježbe za sve pretrage vrše se telefonski ili osobno u laboratoriju radnim danom od 10.00 do 15.00 sati.
Upiti se mogu slati na e-mail adresu s priloženom dokumentacijom
Citogenetski laboratorij radi kromosomske analize iz slijedećih uzoraka:
Prenatalna dijagnostika
-
plodove vode
-
korionske resice (CVS)
-
krvi iz pupkovine
-
materijal spontanog pobačaja
Postnatalna dijagnostika
-
uzorci periferne krvi (obrada steriliteta i infertiliteta)
upute za slanje uzoraka perifernih krvi
-
Uzorke perifernih krvi za citogenetsku analizu (kariogram) moguće je poslati i dostavom
-
Prije slanja uzoraka molimo obavezno nazvati na navedeni telefon radi dogovora termina
-
ostale informacije
Upute za trudnice, rodilje, majke i očeve
Radi lakšeg snalaženja na našoj Klinici navodimo Vam nekoliko važnih i korisnih informacija.
Nazočnost oca na porođaju je dugogodišnja tradicija na našoj Klinici. Očevi trebaju pohađati „Tečaj za trudnice“.
Epiduralnu analgeziju u pravilu je moguće dobiti tijekom 24 sata. Ponekad se može kratkotrajno odgoditi zbog iznimne opterećenosti rađaonice (hitni slučajevi, veliko brojno stanje i sl.). U takvim situacijama molimo za Vaše strpljenje i razumijevanje.
Porođaj se obavlja uz puno uvažavanje Vaših želja i potreba. Pri tome moramo paziti da se u potpunosti poštuju stručne smjernice. Tijekom prvog porođajnog doba možete šetati ili koristiti ergonomske lopte. Sam porođaj se izvodi u poluležećem ili polusjedećem položaju na najmodernijim ergonomskim rađaonskim stolovima. Urez međice (tzv. epiziotomija) se radi samo kada za to postoji medicinska indikacija. Unatrag nekoliko godina broj ureza međice je smanjen i kreće se oko 20%. Istovremeno broj ozljeda međice nije povećan. Kardiotokografski nadzor ploda (CTG), lijekove i „Drip“ trudimo se koristiti svrhovito i racionalno.
Carski rez se izvodi poštednim operativnim tehnikama koje su prilagođene indikaciji i datoj situaciji u porođaju. Skoro u pravilu se koristi lokalna tzv. spinalna anestezija dok se opća koristi puno rjeđe uglavnom zbog hitnosti ili drugih okolnosti. Udio carskih rezova se kreće oko 19%, što je za rodilište tercijarne razine s velikim udjelom patoloških trudnoća prihvatljivo.
„Rodilište – prijatelj djece“ je naziv i priznanje koje je našoj Klinici dodijelio UNICEF 2007. godine. To podrazumijeva određena pravila („10 koraka“) kao što su npr. kontakt majke i djeteta odmah nakon porođaja („koža na kožu“), njihov zajednički boravak te poticajno i pravilno dojenje i drugi. O tome se opširnije možete informirati na našim web stranicama i oglasnim pločama. Ukoliko ste umorni i neispavani ili ako je to Vaš osobni stav, dijete može boraviti odvojeno na neonatološkom odjelu onoliko dugo koliko želite. Nemojte se ustručavati tražiti pomoć liječnika i sestara bilo kada. Osim jedne dvokrevetne, sve sobe na odjelu babinjača su trokrevetne sa dječjim krevetićima i pripadajućim sanitarnim čvorom.
Posjete na Odjelu rodilja i babinja (babinjače) moguće su radnim danom, subotom, nedjeljom i praznicima od 16,00 do 17,00 sati
Vaše primjedbe, sugestije i pohvale su dobrodošle i mogu nam biti samo od pomoći
INTERDISCIPLINARNI TEČAJ ZA TRUDNICE (priprema za porod)
Klinika za ginekologiju i porodništvo u suradnji sa Zavodom za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju i Zavodom za anesteziologiju i intenzivno liječenje Kliničke bolnice “Sveti Duh” organiziraju interdisciplinarni tečaj za trudnice sa svrhom pripreme za porod.
Interdisciplinarnost tečaja osigurana je sudjelovanjem ginekologa, pedijatra, anesteziologa, primalja, medicinskih sestara i fizioterapeuta.
Tečajevi su organizirani jednom mjesečno utorkom i četvrtkom te traju ukupno 8 sati (4 dolaska po 2 sata) s početkom u 15.00 sati.
Na tečaju mogu sudjelovati trudnice (s partnerima). Tečaj se održava na Klinici za ginekologiju i porodništvo KB “Sveti Duh” (II kat, predavaonica).
Zainteresirane trudnice mogu se predbilježiti za tečaj svakog radnog dana na telefon 01/3712196 od 13 do 15h.
Znanstvena i nastavna djelatnost, publicistika
Nastavna djelatnost
Djelatnici Klinike za ginekologiju i porodništvo uključeni su u dodiplomsku i poslijediplomsku nastavu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na klinici se odvija nastava dodiplomske nastave studenata 5. godine, dva poslijediplomska studija na hrvatskom i engleskom jeziku. Osim što se studentima drže teorijska predavanja, omogućen im je i praktičan rad na odjelima uz stručno vodstvo.
Osim redovite nastave, na Klinici se odvijaju i tečajevi trajnog usavršavanja liječnika, od kojih se treba spomenuti bazični tečaj ultrazvuka koji se na Klinici odvija dva puta godišnje s međunarodnim sudjelovanjem.
Znanstvena djelatnost
U okviru znanstvene djelatnosti na Klinici postoje dva projekta Ministarstva znanosti, obrazovanje i sporta:
1. Naziv projekta: Metode probira u dijagnostici prijevremenog poroda
Voditelj: Doc. dr. sc Ratko Matijević
Znanstveni novak zaposlen na projektu: Mario Knežević, dr.med.
2. Naziv projekta: 4D ultrazvučni parametri ponašanja u normalnom i poremećenom razvoju fetusa
Voditelj: Prof. dr. sc Asim Kurjak
Publicistika
Znanstvena produkcija djelatnika Klinike u posljednjih 5 godina je dojmljiva. Posljednjih nekoliko godina objavljeni su brojni radovi, knjige i udžbenici prof.dr.sc Asima Kurjaka, dr.sc. Berivoja Miškovića, doc. dr.sc. Ratka Matijevića, dr. sc. Dubravka Habeka, te ostalih liječnika Klinike.
Protokol uzimanja krvi iz pupkovine
Protokol uzimanja krvi iz pupkovine za pohranu u banku krvi iz pupkovine “Ana Rukavina” u svrhu alogene primjene
Klinička bolnica Sveti Duh, javna zdravstvena ustanova od strane ministra zdravstva i socijalne skrbi ovlaštena za obavljanje usluge uzimanja krvi iz pupkovine, obavlja uslugu uzimanja krvi iz pupkovine koju trudnica daruje u Banku krvi iz pupkovine “Ana Rukavina”, KBC Zagreb, Zavod za kliničku transfuziologiju, Kišpatićeva 12, 10000 Zagreb, tel. 01/ 23 88 708, faks: 01/ 23 88 699, na pisani zahtjev trudnice.
Protokol o uzimanju krvi iz pupkovine, u svrhu pohrane za darivanje u Banku krvi iz pupkovine „Ana Rukavina“ za alogenu primjenu primjenu, čine sljedeći dokumenti:
- Pisani zahtjev trudnice za uzimanje krvi iz pupkovine nadležnoj službi Bolnice u svrhu pohrane u Banku krvi iz pupkovine „Ana Rukavina“ za alogenu primjenu (prilog 1.)
- Potpisani informirani pristanak trudnice za uzimanje krvi iz pupkovine u svrhu alogene primjene (prilog 2.)
- Postupnik uzimanja krvi iz pupkovine u svrhu pohrane za alogenu primjenu (prilog 3.)
- Potvrda o preuzetom materijalu (prilog 4.)
- Podaci o porodu i posebne okolnosti ( prilog 5.)
Postupak uzimanja krvi iz pupkovine za darivanje u Banku “Ana Rukavina” je besplatan.
Dokumenti koji čine protokol uzimanja krvi iz pupkovine za pohranu u svrhu alogene primjene izdaju se u dva primjerka, kako slijedi:
- jedan primjerak dokumenata uručuje se trudnici
- drugi primjerak trudnica predaje osoblju Klinike za ginekologiju i porodništvo pri prijamu u rađaonicu (pohranjuje se u arhivi Klinike).
PROTOKOL UZIMANJA KRVI IZ PUPKOVINE ZA POHRANU U SVRHU AUTOLOGNE PRIMJENE
Klinička bolnica Sveti Duh, javna zdravstvena ustanova od strane ministra zdravstva i socijalne skrbi ovlaštena za obavljanje usluge uzimanja krvi iz pupkovine, obavlja uslugu uzimanja krvi iz pupkovine za pohranu u Banku krvi iz pupkovine u svrhu autologne primjene, na pisani zahtjev trudnice.
Protokol o uzimanju krvi iz pupkovine, u svrhu pohrane za autolognu primjenu, čine sljedeći dokumenti:
- Pisani zahtjev trudnice za uzimanje krvi iz pupkovine nadležnoj službi Bolnice u svrhu pohrane u Banku krvi iz pupkovine za autolognu primjenu (prilog 1.)
- Potpisani informirani pristanak trudnice za uzimanje krvi iz pupkovine u svrhu autologne primjene (prilog 2.)
- Postupnik uzimanja krvi iz pupkovine u svrhu pohrane za autolognu primjenu (prilog 3.)
- Potvrda o preuzetom materijalu (prilog 4.)
- Podaci o porodu i posebne okolnosti ( prilog 5.)
Cijena usluge uzimanja krvi iz pupkovine utvrđena je Odlukom Upravnog vijeća Bolnice ur.broj: 01-5007, od 04. listopada 2007. godine, te iznosi 1000,00 kuna. U cijeni usluge nisu uključeni troškovi seta za prikupljanje krvi.
Dokumenti koji čine protokol uzimanja krvi iz pupkovine za pohranu u svrhu autologne primjene izdaju se u dva primjerka, kako slijedi:
- jedan primjerak dokumenata uručuje se trudnici
- drugi primjerak trudnica predaje osoblju Klinike za ginekologiju i porodništvo pri prijamu u rađaonicu (pohranjuje se u arhivi Klinike)
povijest klinike
Nakon što je zakladna bolnica “Male braće” premještena iz centra grada (Ilica 1) u prostor na Svetom Duhu, tada još nije imala ginekološli odjel. Ginekološke bolesnice liječene su na kirurgiji.
Godina 1958. odlućeno je formirati ginekološki odjel te se ta godina smatra godinom utemeljenja ginekološke službe. U tu srvhu pozvan je sarajevski ginekolog Prof. Dr. Stanislav Szabo koji je iste godine i pokrenuo ginekološku službu u bolnici “Sveti Duh”.
Formiran je odjel u 3 sobe : jedna je imala 13 kreveta, druga 11 i treće 4 kreveta. Ukupno u novom odjelu bilo je 28 kreveta. Uz Prof. Szabu, na odjelu su radili i Dr. Jovan Vujić i Dr. Branko Živković. To međutim nije trajalo dugo jer je za par mjeseci došlo do zamnjene voditelja odjela s bolnicom “Merkur” : Prim.dr. Mladen Bival dolazi na “Sveti Duh” a Prof.Dr. Stanislav Szabo odlazi u bolnicu “Merkur”. U bolnicu “Merkur” odlazi i Dr. Jovan Vujić, a bolnicu “Sestre Milosrdnice” Dr. Branko Živković.
Prim.Dr. Mladen Bival bio je predstojnik odjela od 1959 – 1974. godine, dakle slijedećih 15 godina. Uz njega su radili ginekolozi: dr. Stiglić Mileva i dr. Davor Zanella, a nešto kasnije pridružuje im se i dr. Nikola Kljaić. U to vrijeme specijalizantski staž na odjelu obavljaju dr. Lovro Dulibić, dr. Vladimir Nöthig i dr. Vlado Radović, koji su nakon završene specijalizacije ostali raditi na odjelu.
Godine 1964. glavna sestra odjela postala je Nada Juzbašić, VMS i primalja, koja se istakla svojim smislom za organizaciju odjela i uspješnim angažiranjem u udruzi primalja Hrvatske.
Međutim, uskoro se uviđa da je prostor odjela neadekvatan, te da je teško provoditi ginekološko – porođajnu službu u tako skućenom prostoru. Zbog toga se krenulo u rekonstrukciju odjela koja je trajala godinu dana te je na novom odjelu dobiveno 5 soba sa 4 kreveta i 3 sobe s 2 kreveta (u prizemlju). Ukupno je dobiveno 26 kreveta ali je postignut i komforniji smještaj. Rodilište je otvoreno 1959. godine i smješteno je na katu iznad ginekologije (I kat), dok je na katu iznad smještena rađaonica (II kat). Uz rađaonicu formirana je i tzv. “Forceps sala” za opstetričke zahvate. Formirane su i sobe za dežurne liječnike i primalje. Za šefa rađaonice izabran je Dr. Davor Zanella.
Dr.Zanella je osnovao i tečaj za trudnice i školu tzv. „bezbolnog porođaja“ u koji uključuje ginekologe, primalje i fiziatre. Na odjel dolaze i studenti 10. semestra Medicinskog fakulteta radi stručne edukacije.
Za voditelja ginekologije izabrana je Dr. Milena Štiglić, koje se istiće kao vrsni operater. Uvodi operativni pristup u rješavanju prolapsa genitalni organa te uvodi vaginalnu histerektomiju kao i radikalnu operaciju karcinoma po Wertheimu (1974.). Dolaskom Dr. Nikola Kljaića uvodi se kolposkopija kao dijagnostička metoda. U ginekološku operaciju uspješno se uključuje i dr. Lovro Dulibić.
Prim. Dr. Lovro Dulibić bio je predstojnik odjela od 1975. do 1985. godine. Taj talentirani kliničar i uspješni predstojnik vodio je odjel punih 10 godina. Uz njega su radili mnogi poznati ginekolozi. Na ginekološkom odjelu radili su vrsni operateri Dr. Velimir Grljušić i Dr. Stipe Benić. Nekoliko godina kasnije pridružuiju im se Dr. Krešimir Stilinović i Dr. Darko Butković. U Rodilistu je radio Dr. Vladimir Nöthig, zatim Dr. Frane Rušinović, Dr. Berigoj Ujević, Dr. Ante Klobučar, Dr. Branko Rajhvajn, Dr. Mladen Miljan i Dr.Branko Bunjevac. Prim. Dulibić upsješno rješava nedostatke odjela. Organizira neonatologiju te ovaj posao obavlja Prim Dr. Vladimir Bujanović a njemu se nešto kasnije pridružuje i Dr. Branka Koprčina. Uređuje se odsjek za novorođenčad više ne upućuje u Petrovu ili na Rebro.
Također se uređuje i anesteziološka služba. Uviđa se da je anesteziolog trajno potreban odjelu pa na taj način sigirno doprinosi sigurnosti rađanja. U tom cilju na odjel dolazi Prim.Dr. Ljerka Šulhof koja slijedećih godina usavršava opstetričku analgeziju i anesteziju, uvođenjem epiduralne analgezije znatno doprinosi kvaliteti rađanja i sigurnosti rodilja. Rodilište postaje poznato po metodama obezboljavanja poroda. U tim anesteziologa uključuje se Dr. Stanbko Lončarić i Dr. Mladen Mrduljaš. Njima se pridružuje i ginekolog-opstetričar Dr. Ante Klobučar koji je u svrhu obezboljavanja poroda uveo transkutanu nervnu stimulaciju (TENS).
Odjel funkcionira kao OOUR ima samostalnost odlućivanja i samostalno financijsko poslovanje. U ovo vrijeme karakteristično je i dobra razvijenost poslijepodnevnih specijalističkih ambulanti uz naplatu pregleda. Na ovakav rad imali su pravo specijalisti s preko 5 godina specijalističkog staža. Najveći dio ostvarenog prihoda išao je u prihod odjela, dok je manji dio dodijeljen liječniku i sestri.
Kupljen je i prvi UZV aparat, kao jedan od prvih aparata u Zagrebu i Hrvatskoj. Prve preglede na tom aparatu obavljao je Dr.Berigoj Ujević. Aparat je bio dosta masivan, a dijagnostika je bila tek u razvoju. Jednom tjedno za uvođenje ove dijagnostike angažiran je dr. Asim Kurjak koje je dolazio iz Petrove.
Prim.Dr. Lovro Dulibić uočava glavni nedostatak odjela a to je samo jedna operacijska sala te slabo uređen operacijski trakt. Ovo je usporavalo operacijske zahvate a bilo je i opasno u slučaju hitnih operacija. Ovo se moglo rješiti samo izgradnjom novog operacijskog bloka. U njemu su predviđene dvije operacijske sale, sanitarni kordon, te sala za uvođenje u anesteziju te prostor za intenzivni nadzor operiranih bolenica. Uspješno je riješena financijska konstrukcija te na prostoru uz ginekologiju započela izgradnja nove zgrade za potrebe ginekološko-porođajnog odjela. Ali njena namjena je izmjenjena umirovljenjem Prim. Dulibića i izborom novog predstojnika 1985. godine.
Godine 1986. za predstojnika Klinike izabran je Prof.Dr. Asim Kurjak, koju dužnost obavlja do 2002. godine.
Namjera prethodnog predstojnika i nacrt budućeg operacijskog bloka je izmjenjen, te je novosagrađeni trakt dobio drugu namjenu i usmjeren u razvoj ultrazvučne dijagnostike, liječenju steriliteta i obavezama nastave. Operacijska sala je ostala na starom mjestu.
Tijekom daljnih 17 godina razvija se UZV dijagnostika i osniva odjel prenatalne medicine koja prati trendove razvoja ove nove medicinske discipline. Publiciraju se brojni radovi i knjige, održavaju poslijediplomski studiji i tečajevi iz prodručja ultrazvučne dijagnostike i perinatalne medicine.
Tijekom domovinskog rata (1991-1995.) liječnici klinike se angažiraju u obrani domovine. U vrijeme mnogobrojnih uzbuna, pacijenti se sklanjaju u podrume bolnice, a mnogobrojne prognanice postaju pacijenti klinike. Neki se liječnici i aktivno uključuju u borbu. Tako je Dr. Stanko Lončarić proveo sve ratne godine na ratištu, dok se Dr. Ante Klobučar angažirao u skupljanju humanitarne pomoći iz inozemstva, naročito iz Republike Njemačke, odakle smo primali obilnu pomoću u sanitetskom materijalu i lijekovima. Na taj način nabavljen je jedan operacijski stol za operacijsku salu ginekologije te brojni posve novi kirurški instrumenti. Tako su u jednoj operacijskoj dvorani instalirana dva operacijska stola, čime se smanjio pritisak na operacijski trakt. Tijekom rata odjel je posjetila gospođa Rita Sismuth, Predsjednica Bundestaga. Na odjelu su je primili, pokazali odjel i zahvalili na pomoći Dr.Klobučar i Dr.Gluhinić.
Jedna od važnih godina u razvoju odjela je bila 1993. kada odjel dobiva status Klinike Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na kojoj od tada aktivno djeluju tri nastavnika: Prof.Dr. Asim Kurjak, Doc.Dr.Ante Klobučar i Doc.Dr. Sanja Kupešić.