EU EU
Sveti Duh 64, 10000 Zagreb, Republika Hrvatska

Klinika za unutarnje bolesti

Klinika za unutarnje bolesti
klinika danas

Klinika za unutarnje bolesti KB Sveti Duh ima status klinike Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 1990. godine. Ima 140 bolničkih postelja i sačinjavaju je:

Informacije

Hrvatski naziv:

Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Klinika za unutarnje bolesti, Klinička bolnica “Sveti Duh”

Engleski naziv:

University of Zagreb, School of Medicine, Department of internal medicine, Teaching hospital “Sveti Duh”

Predstojnik Klinike za unutarnje bolesti

  • Prof.dr.sc. Edvard Galić, prim.dr.med.
    specijalist interne medicine i kardiologije
    telefon: +385 1 3712333

v.d. Glavne sestre Klinike za unutarnje bolesti

  • Verica Jagušt, bacc.med.tech.
    telefon: + 385 1 3712030

Tajnica Klinike za unutarnje bolesti

  • Karolina Kirin, bacc.oec.
    telefon: + 385 1 3712333
    telefaks: + 385 1 3712276
    e-mail: interna@kbsd.hr

Administratorica Klinike za unutarnje bolesti

  • Sandra Holjevac
    telefon: + 385 1 3712047

Klinika za unutarnje bolesti KB Sveti Duh ima status klinike Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 1990. godine. Ima 140 bolničkih postelja i sačinjavaju je:

  1. Zavod za gastroenterologiju i hepatologiju s Referentnim centrom Ministarstva zdravstva za funkcijske poremećaje gastrointestinalnog sustava
    Odjel za gastroenterologiju i pankreatologiju
    Odjel za hepatologiju i hepatobilijarni sustav
    Poliklinika Zavoda za gastroenterologiju i hepatologiju
  2. Zavod za bolesti srca i krvnih žila
    Odjel za bolesti krvnih žila, invazivnu i intervencijsku kardiologiju
    Odjel za zatajivanje srca i bolesti srčanih zalistaka
    Odjel za intenzivno kardiološko liječenje i aritmije
    Poliklinika Zavoda za bolesti srca i krvnih žila
  3. Odjel za intenzivnu medicinu
  4. Odjel za kliničku imunologiju, reumatologiju i pulmologiju s Referentnim centrom Ministarstva zdravstva za kliničku alergologiju
  5. Odjel za hematologiju i koagulaciju
  6. Odjel za nefrologiju i dijalizu
  7. Odjel za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma
  8. Odjel za kliničku farmakologiju i toksikologiju
  9. Odjel za onkologiju i interventnu pulmologiju
  10. Poliklinika Klinike za unutarnje bolesti
  11. Dnevna bolnica Klinike za unutarnje bolesti

Osim stručnog djelovanja, Klinika za unutarnje bolesti je nastavna baza Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za preddiplomsku, diplomsku i poslijediplomsku nastavu. Liječnici naše klinike su nastavnici na zagrebačkom i drugim sveučilištima u RH te Medicinskom fakultetu u Mostaru.Kroz stacionarnu i polikliničko-konzilijarnu djelatnost liječnici naše klinike pružaju sve nužne zdravstvene usluge, pa i one iz domene najsloženijih dijagnostičkih i terapijskih zahvata, a sve u svrhu što bolje zdravstvene skrbi naših bolesnika, te unaprijeđenja zdravlja naše populacije. Klinika sadrži 140 stacionarnih kreveta i 25 kreveta/stolica dnevne bolnice, od toga 14 kreveta za intenzivno kardiološko i internističko liječenje.

Telekonferencijska soba – “Interna”
Telekonferencijska soba “Gastroenterologija”
Telekonferencijska soba “Kardiologija”

Zavod za gastroenterologiju i hepatologiju

Povijest zavoda
Upute za pacijente

Telekonferencijska soba – “Gastro”

Pročelnik Zavoda za gastroenterologiju i hepatologiju

  • Prof.dr.sc. Dragan Jurčić, dr.med. MBA
    specijalist interne medicine, gastroenterologije i hepatologije

Glavna sestra Zavoda za gastroenterologiju i hepatologiju

  • Dunja Ivković, mag.med.techn.
    telefon: + 385 1 3712226
    telefon: + 385 1 3712294
    e-mail: gastro@kbsd.hr

Odjel za gastroenterologiju i pankreatologiju

Voditeljica Odjela za gastroenterologiju i pankreatologiju

  • Doc.dr.sc. Željka Belošić Halle, dr.med.
    specijalist interne medicine i subspecijalist gastroenterologije

Glavna sestra Odjela za gastroenterologiju i pankreatologiju

  • Valentina Martinelli, mag.med.techn.
    telefon: +385 1 3712294

Odjel za hepatologiju i hepatobilijarni sustav

Voditeljica Odjela za hepatologiju i hepatobilijarni sustav

  • Prof.dr.sc. Rosana Troskot Perić, dr.med.
    specijalist interne medicine i subspecijalist gastroenterologije

Glavna sestra Odjela za hepatologiju i hepatobilijarni sustav

  • Anita Žitković, mag.med.techn.
    telefon: +385 1 3712226

Poliklinika Zavoda za gastroenterologiju i hepatologiju

Voditelj Poliklinike Zavoda za gastroenterologiju i hepatologiju

  • Dinko Bekić, dr.med.
    specijalist gastroentrologije

Glavna sestra Poliklinike Zavoda za gastroenterologiju i hepatologiju

  • Marina Čolak, bacc.med.tech.
    telefon: + 385 1 3712246

Liječnici:

  • Prof.prim.dr.sc. Marinko Marušić, dr.med.
    specijalist interne medicine, gastroenterologije i hepatologije
  • Prof.dr.sc. Rosana Troskot Perić, dr.med.
    specijalistica interne medicine, gastroenterologije i hepatologije
  • Doc.dr.sc. Željka Belošić Halle, dr.med.
    specijalistica interne medicine, gastroenterologije i hepatologije
  • Doc.dr.sc. Krešimir Luetić, dr.med.
    specijalist interne medicine, gastroenterologije i hepatologije
  • Dinko Bekić, dr.med.
    specijalist gastroenterologije i hepatologije
  • Filip Ernoić, dr.med.
    specijalist gastroenterologije i hepatologije
  • Mia Knobloch, dr.med.
    specijalistica gastroenterologije i hepatologije
  • Matej Pajić, dr.med.
    specijalist gastroenterologije i hepatologije

Liječnici na specijalizaciji iz gastroenterologije:

  • Marko Vodanović, dr.med.
  • Matija Ivančić, dr.med.
  • Ana Maria Soldo, dr.med.
povijest zavoda

Zavod za gastroenterologiju i hepatologiju opće bolnice “Sv. Duh“ osnovan je 1963. kao Odsjek za gastroenterologiju i hepatologiju. Početkom šezdesetih godina se u dijagnostiku probavnih bolesti uvode nove metode kao što su rektoskopija, aspiracijska biopsija tankog crijeva te biopsija jetre što je znatno unaprijedilo dijagnostiku bolesti probavnoga sustava.

Daljnji napredak dogodio se uvođenjem gastroskopije (1970.) i abdominalnog ultrazvuka (1978.)  Ubrzo potom se izvode i prve ciljane ultrazvukom vođene punkcije, a prvi ERCP izveden je 1985.. Odjel se posebno ističe kako primjenom gastroenterološkog ultrazvuka u svakodnevnoj praksi, tako i u znanstvenoj i nastavnoj djelatnosti na tom polju.

Godine 1974. uvodi se manometrija donjeg jednjačnog sfinktera kao dijagnostička metoda. Suvremena dijagnostička oprema za funkcijske poremećaje probavnoga sustava i gastrointestinalni motilitet nabavljena je 1995. od kada se na Odjelu redovito izvode manometrijske i pH-metrijske pretrage. To je bio prvi takav centar u Hrvatskoj ali i u široj regiji koji se bavio gastrointestinalnim motilitetom, a od 2003. postaje Referentnim centrom Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za funkcijske poremećaje gastrointestinalnog sustava.

Od 1991. šef Odjela je prof.dr. Ante Bilić koji je ujedno i predstojnik Klinike za unutarnje bolesti. Od 2003. Odjel prerasta u klinički Zavod za gastroenterologiju i hepatologiju.

Zavod za gastroenterologiju i hepatologiju danas

Zavod za gastroenterologiju i hepatologiju danas je moderan gastroenterološki zavod na kojem se izvode brojne dijagnostičke i terapijske procedure kako iz područja ultrazvuka i endoskopije tako i gastrointestinalnog motiliteta i elektrogastrografije.

Na Zavodu se liječe bolesnici najrazličitije patologije probavnoga sustava, a dolaze iz svih krajeva Hrvatske te povremeno i iz susjednih zemalja. Najčešće su zastupljene sljedeće bolesti: peptička bolest jednjaka, želuca i dvanaesnika, funkcijski poremećaji probavnog sustava, upalne bolesti crijeva, bilijarne bolesti, fokalne i difuzne bolesti jetre, neoplazme probavnog sustava, bolesti gušterače itd. U Referentni centar za funkcijske bolesti gastrointestinalnog sustava često se upućuju bolesnici i iz drugih ustanova širom Hrvatske zbog suvremenih dijagnostičkih i terapijskih procedura koje se jedino tu mogu obaviti. Posebice se to odnosi na stacionarna i dinamička manometrijska i pH-metrijska ispitivanja probavnog sustava, elektrogastrografiju, balonsku dilataciju ahalazije itd.

U sklopu Zavoda nalaze se 3 odsjeka, referentni centar te 5 ambulanti.

popis dijagnostičkih i terapijskih procedura
  1. Standardne gastroenterološke dijagnostičke pretrage
    ultrazvuk, dopler, ezofagogastroduodenoskopija, kolonoskopija
  2. Intervencijski endoskopski zahvati
    skleroterapija krvarećih lezija, polipektomija, endo-loop, mukozektomija,
    implantacija stenta u jednjak, ERCP, papilotomija, laser terapija,
    ekstrakcija bilijarnih konkremenata,
    implantacija bilijarnih stentova
  3. Intervencijski zahvati pod kontrolom ultrazvuka
    biopsije jetre, gušterače, limfnih čvorova,
    citoaspiracijske biopsije solidnih organa i kolekcija tekućina u trbuhu,
    perkutane drenaže abdominalnih apscesa i pankreatičkih pseudocista
  4. Perkutana transhepatička kolangiografija
  5. Manometrijske pretrage probavnog sustava (stacionarno i dinamičko ispitivanje)
    jednjaka sa sfinkterima, antroduodenojejunuma, bilijarnog trakta,
    anorektuma, debeloga crijeva
  6. EMG analnog sfinktera
  7. Biofeedback liječenje inkontinencije i konstipacije
  8. Ambulantna biligrafija
  9. Elektrogastrografija
  10. pH-metrija jednjaka, jednokanalna i višekanalna
  11. Balonska dilatacija jednjaka
  12. Izdisajni testovi
  13. Endosonografija gornjeg probavnog trakta, Enodorektalna i endoanalna ultrasonografija, Endoskopija videokapsulom – više o ovim metodama pročitajte ovdje
upute za pacijente
Obavijesti o postupku kolonoskopije

Što je kolonoskopija i kada se Vaš liječnik odlučuje za tu pretragu?
Kolonoskopija je dijagnostička pretraga koja se koristi za pregled sluznice debelog crijeva upotrebom kolonoskopa, posebnog savitljivog instrumenta. Ova pretraga omogućuje Vašem liječniku da vidi sluznicu debelog crijeva, njezino snimanje te, ukoliko je potrebno, uzimanje uzoraka tkiva za mikroskopski pregled. Pomoću te pretrage moguće je i eventualno zaustavljanje krvarenja, odstranjenje polipa ili širenje suženih dijelova. Naravno, ukoliko je to potrebno.

Što je potrebno za kvalitetnu pripremu pristupanja pretrazi?
Prije pretrage morate se pripremiti prema dobivenim uputama o prehrani i uzimanju lijekova za čišćenje. Osobito je važno pridržavati se uputa, jer se pretraga mora odgoditi ili ponavljati, ukoliko niste adekvatno pripremljeni. Prije pretrage možete dobiti lijekove za smirenje i protiv bolova jer pretraga ponekad može biti umjereno bolna. Tijekom pretrage možete osjetiti napuhavanje, pritisak ili grčeve.

Upute pacijentima za pripremu za kolonoskopiju korištenjem Moviprep praška.

Kako se pretraga izvodi?
Tijekom pretrage ležite na boku, a kolonoskop se kroz analni otvor uvodi u debelo crijevo. Pretraga obično traje 15 do 60 minuta. Ponekad se ne može učiniti pregled cijelog crijeva. Tada će Vaš liječnik odlučiti je li pregledani dio crijeva dostatan.

Kako ćete postupati nakon izvršenja pretrage?
Nakon kolonoskopije Vaš liječnik će vam objasniti rezultat pretrage. Ukoliko ste primili lijekove za smirenje i protiv bolova, pratnja Vas mora odvesti kući zbog nemogućnosti upravljanja vozilom.

Koje su moguće posljedice pretrage?
Postupak najčešće ne izaziva nikakve posljedice po Vaše zdravlje. Međutim, ipak postoji mali rizik pojave komplikacija kao što su: nuspojave na lijekove koji se primaju prije pretrage, krvarenje nakon odstranjenja polipa, koje može zahtijevati hospitalizaciju, transfuziju krvi ili operaciju. Iznimno može doći do puknuća debelog crijeva i posljedične infekcije trbušne šupljine. U iznimnom slučaju postoji mogućnost prijenosa infekcije preko kolonoskopa (hepatitis B i C, HIV). Može doći do ozljede slezene te, izuzetno rijetko, do srčanog infarkta i zastoja, poremećaja srčanog ritma, pada tlaka i smrtnog ishoda. Poseban oprez je poreban u trudnoći i dojenju, kod alergija na neke lijekove, teškoj srčanoj, plućnoj i bubrežnoj bolesti, šećernoj bolesti, AIDS-u, bolesti srčanih zalistaka, umjetnih zalistaka i premosnice, kod poremećaja zgrušavanja krvi, kada uzimate Marivarin, Pelentan, Aspirin, Andol ili lijekove za reumatske tegobe (liječnik će vas na vrijeme upozoriti da privremeno prekinete uzimati navedene lijekove).

Rizik navedenih posljedica izuzetno je malen u odnosu na vrijednost podataka kojima će Vaš liječnik raspolagati nakon izvršene pretrage u liječenju Vaše bolesti. Molimo Vas da se, ako imate dodatnih pitanja, obratite Vašem liječniku.

Obavijesti o postupku ezofagogastroduodenoskopije

Što je ezofagogastroduoenoskopija i kada se Vaš liječnik odlučuje za tu pretragu?
Ezofagogastroduodenoskopija je dijagnostički postupak koji se koristi za pregled sluznice jednjaka, želuca i dvanaesnika upotrebom gastroskopa, posebnog savitljivog instrumenta. Ova pretraga omogućuje Vašem liječniku da vidi sluznice navedenih organa, učini njihovo snimanje te uzimanje uzoraka tkiva za mikroskopski pregled. Pomoću te pretrage moguće je zaustavljanje krvarenja, odstranjenje polipa ili širenje suženih dijelova jednjaka. Naravno, ukoliko je to potrebno učiniti.

Što je potrebno za kvalitetnu pripremu pristupanja pretrazi?
Bolesnik mora biti natašte, dakle ne smije ništa jesti za doručak, a preporuča se i lagana večera dan prije. Time se omogućuje da sluznica bude čista za vrijeme pretrage, što je bitno za adekvatnu pretragu, a smanjuje se i opasnost od eventualnog povraćanja.

Kako se pretraga izvodi?
Pretraga se izvodi na način da se savitljiva mekana cijev (gastroskop) uvede kroz usta i jednjak do želuca i dvanaesnika. Obično traje nekoliko minuta. Bolesnici je uglavnom izdrže bez problema, a osjetljiviji mogu prije zahvata primiti umirujuća sredstva.

Koje su moguće posljedice pretrage?
Postupak najčešće ne izaziva nikakve poslijedice na Vaše zdravlje. Međutim, ipak postoji mali rizik od komplikacija kao što su alergijska reakcija na lokalni anestetik, krvarenje, osobito nakon odstranjenja polipa. U rijetkim slučajevima može doći do perforacije jednjaka, želuca ili dvanaesnika te infekcija vrata, prsišta ili trbušne šupljine kao posljedica perforacije. Preko gastroskopa, u iznimnim slučajevima, može se prenijeti infekcija (hepatitis B i C, HIV). Može se razviti upala pluća zbog udisanja povraćenog sadržaja te, kao krajnje rijetke komplikacije, srčani infarkt i zastoj, poremećaji srčanog ritma, pad tlaka i smrtni ishod.

Poseban oprez je poreban u trudnoći i dojenju, kod alergija na neke lijekove, teškoj srčanoj, plućnoj i bubrežnoj bolesti, šećernoj bolesti, AIDS-u, bolesti srčanih zalistaka, umjetnih zalistaka i premosnice, kod poremećaja zgrušavanja krvi, kada uzimate lijekove kao npr. Marivarin, Pelentan, Aspirin, Andol ili lijekove za reumatske tegobe (liječnik će vas na vrijeme upozoriti da privremeno prekinete uzimanje navedenih lijekova).

Rizik navedenih posljedica izuzetno je malen u odnosu na vrijednost podataka kojima će Vaš liječnik raspolagati nakon izvršene pretrage u liječenju Vaše bolesti. Molimo Vas da se, ako imate dodatnih pitanja, obratite Vašem liječniku.

Obavijesti o postupku endoskopske retrogradne koledokopankreatografije

Što je ERCP i kada se Vaš liječnik odlučuje za tu pretragu?
ERCP ili endoskopska retrogradna koledokopankreatografija je dijagnostička pretraga koja se sastoji od kombinacije endoskopske i radiološke pretrage žučnih vodova i vodova gušterače. Pretraga omogućuje Vašem liječniku da otkrije promjene u predjelu gušterače ili žučnih vodova, posebice kod infekcija, kamenaca ili eventualno tumora. Ukoliko je potrebno, može se provesti terapijski postupak kojim se oštećeni žučni kanali ponovno pročiste odstranjenjem žučnih kamenaca ili drenažom pomoću posebne cjevčice. Ako se žele odstraniti žučni kamenci, prvo se preko endoskopa mora otvoriti mišić koji zatvara glavni žučni vod.

Što je potrebno za kvalitetnu pripremu pristupanja pretrazi?
Ne smijete jesti ni piti od pola noći prije početka pretrage, jer sluznica mora biti čista, što je bitno za adekvatnu pretragu. Prije pretrage dobit ćete infuziju koja će pokriti potrebe za tekućinom i omogućiti bolje podnošenje postupka, uz davanje umirujućih sredstava i lijekova protiv bolova.

Kako se pretraga izvodi?
Tijekom pretrage ležite na leđima, a poseban savitljivi instrument Vam se uvodi kroz usta u dvanaesnik. Uz rentgensko praćenje pomoću katetra, preko instrumenta, sondirat će se vodovi gušterače i žučni vodovi te isti prikazati pomoću rentgenskog kontrasta. Ukoliko je potrebno, zarezat će se mišić koji zatvara glavni žučni vod, odstraniti žučni kamenci iz žučnih vodova ili postaviti drenaža u žučne vodove. Pretraga i navedeni zahvati mogu izazvati bolove odnosno kolike. Uobičajeno trajanje pretrage je oko 1 sat, a može potrajati i dulje, ovisno o nalazu i teškoćama koje se mogu javiti.

Kako ćete postupati nakon izvršenja pretrage?
Poslje pretrage ste pod djelovanjem lijekova i spavat ćete nekoliko sati. Do sljedećeg jutra ne smijete ništa jesti niti piti. Sama pretraga zahtijeva uzimanje antibiotika. Laboratorijskim i kliničkim pretragama utvrdit će se uspješnost pretrage.

Koje su moguće posljedice pretrage?
Pretraga se ponekad može komplicirati upalom gušterače, krvarenjem, perforacijom crijeva ili infekcijom. U najgorem slučaju, iznimno, može doći do komplikacija opasnih po život. Rizik takvih komplikacija manji je od primarne operacije. Poseban oprez je potreban u trudnoći i dojenju, kod alergija na neke lijekove, teškoj srčanoj, plućnoj i bubrežnoj bolesti, šećernoj bolesti, AIDS-u, bolesti srčanih zalistaka, umjetnih zalistaka i premosnice, kod poremećaja zgrušavanja krvi, kada uzimate Marivarin, Pelentan, Aspirin, Andol ili lijekove za reumatske tegobe (liječnik će vas na vrijeme upozoriti da privremeno prekinete uzimati navedene lijekove). Ukoliko imate dodatnih pitanja, molimo Vas da se obratite Vašem liječniku.

Obavijesti o postupku izvođenja biopsije jetre i/ili ostalih organa, odnosno tvorbi u trbuhu

Što je biopsija i kada se Vaš liječnik odlučuje za tu pretragu?
Biopsija je dijagnostička pretraga kojom se najčešće pod kontrolom ultrazvuka od strane Vašeg liječnika – specijaliste posebno predviđenim iglama uzimaju komadići tkiva jetre i/ili ostalih organa, odnosno eventualno postojećih tvorbi u trbuhu koje se nakon toga pregledavaju pod mikroskopom od strane specijaliste. Dobiveni uzorak tkiva šalje se na citološku i /ili patohistološku analizu. Navedena pretraga je potrebna radi potvrđivanja ili odbacivanja sumnje na različite bolesti jetre i/ili bolesti ostalih trbušnih organa.

Što je potrebno za kvalitetnu pripremu pristupanja pretrazi?
Priprema za biopsiju jetre i/ili ostalih organa tvorbi u trbuhu zahtijeva od Vas da:

  1. Nekoliko dana prije postupka učinite testove zgrušavanja krvi.
  2. Tjedan dana prije izvođenja pretrage treba prestati uzimati preparate za smanjenje bolova (nesteroidne antireumatike, npr. Andol, Aspirin, Voltaren, Ibuprofen,..) i lijekove protiv zgrušavanja krvi. Obvezno informirajte svog liječnika o eventualnoj uporabi bilo kojih lijekova, povremenoj ili stalnoj. Vaš liječnik će Vam preporučiti što ćete učiniti sa lijekovima i preparatima koji su Vam određeni za liječenje drugih bolesti.

Prije biopsije ne smije se jesti niti uzimati tekućina najmanje 8 (osam) sati zbog mogućih komplikacija tijekom postupka (povrat probavljenog sadržaja ili tekućine, neadekvatni prikaz organa i sl).

Kako se pretraga izvodi?
Zdravstveno osoblje će Vam objasniti postupak kojim ćete leći na leđa te prebaciti desnu ruku iznad glave. Pod kontrolom ultrazvuka Vaš liječnik označit će mjesto ulaska igle. Nakon toga navedeno područje će se dezinficirati i lokalno anestezirati laganim potkožnim ubodima igle. Specijalist uvodi posebno predviđenu iglu kojom uzima uzorak tkiva jetre i/ili drugih organa i tvorbi. Pri biopsiji može se osjetiti kratkotrajna bol na mjestu uboda.

Cijeli postupak traje oko 30 minuta, a tijekom izvođenja biopsije nužno je potrebno da bolesnik bude miran i u suradnji sa uputama liječnika povremeno kratkotrajno zadrži dah. Tako ostvarena suradnja rezultirat će najkvalitetnije izvršenom pretragom.

Kako ćete postupati nakon izvršenja pretrage?
Nakon učinjene biopsije, na mjestu uboda zdravstveno osoblje stavit će manji zavoj i uputiti Vas da kratko vrijeme ostanete u ležećem položaju. U području uboda moguće je da ćete kraće vrijeme osjećati bol ili nelagodu, a potrebno je da mirujete 8 do 12 sati, tijekom čega će se kontrolirati krvna slika, krvni tlak i puls svaka 2 sata.

Koje su moguće posljedice pretrage?
Postupak najčešće ne izaziva nikakve posljedice po Vaše zdravlje, no ipak postoji mali rizik krvarenja na mjestu uboda, a javlja se u manje od 1% slučajeva. Rjeđe su, ali moguće, komplikacije u vidu krvarenja, upale potrbušnice i oštećenja punktiranog organa ili patološke tvorbe. Komplikacije u određenim slučajevima mogu izazvati i smrtni ishod, no rizik takvog razvoja događaja moguće je očekivati u manje od 0.1%. Sve su to razumno predvidljivi rizici izvedene pretrage s obzirom na izuzetno vrijedne podatke s kojima će Vaš liječnik raspolagati nakon izvršene pretrage u liječenju Vaše bolesti. Molimo Vas da se zbog eventualnih  dodatnih pitanja obratite Vašem liječniku.

Zavod za bolesti srca i krvnih žila

Telekonferencijska soba – “– Kardiologija”

Pročelnica Zavoda za bolesti srca i krvnih žila

  • Prof.dr.sc. Jozica Šikić, dr.med.
    specijalistica interne medicine i kardiologije

Glavna sestra Zavoda za bolesti srca i krvnih žila

  • Dorotea Bedeničić, bacc.med.tech.
    telefon: + 385 1 3712220
    telefaks: +385 1 3712112
    email: kardiologija@kbsd.hr

Odjel za bolesti krvnih žila, invanzivnu i intervencijsku kardiologiju

Voditeljica Odjela za bolesti krvnih žila, invanzivnu i intervencijsku kardiologiju

  • Prof.dr.sc. Jozica Šikić, dr.med.
    specijalistica interne medicine i kardiologije

v.d. Glavne sestre Odjela za bolesti krvnih žila, invanzivnu i intervencijsku kardiologiju

  • Zdenka Brletić, bacc.med.techn.
    telefon: + 385 1 3712112

Odjel za zatajivanje srca i bolesti srčanih zalistaka

Voditelj Odjela za zatajivanje srca i bolesti srčanih zalistaka

  • Prof.dr.sc. Edvard Galić, prim.dr.med.
    specijalist interne medicine i kardiologije

Glavna sestra Odjela za zatajivanje srca i bolesti srčanih zalistaka

  • Anita Solomun, bacc.med.techn.
    telefon: + 385 1 3712244

Odjel za intenzivno kardiološko liječenje i aritmije

v.d. Voditeljice Odjela za intenzivno kardiološki liječenje i aritmije

  • prof.prim.dr.sc. Jasna Čerkez Habek, dr.med.
    specijalistica interne medicine i kardiologije

v.d. Glavne sestre Odjela za intenzivno kardiološko liječenje i aritmije

  • Josipa Vugrić, bacc.med.techn.
    telefon: + 385 1 3712248

Voditelj Poliklinike zavoda za bolesti srca i krvnih žila

  • doc.dr.sc. Dean Strinić, dr.med.
    specijalist interne medicine i kardiologije

Glavna sestra Poliklinike Zavoda za bolesti srca i krvnih žila

  • Ivana Pinek, bacc.med.techn.
    telefon: +385 1 3712126

Liječnici:

  • Prof.prim.dr.sc. Jasna Čerkez Habek, dr.med.
    specijalistica interne medicine i kardiologije
  • Doc.dr.sc. Dean Strinić, dr.med.
    specijalist interne medicine i kardiologije
  • prim. Petar Pekić, dr.med.
    specijalist interne medicine i kardiologije
  • Ognjen Čančarević, dr.med.
    specijalist interne medicine i kardiologije
  • Ines Zadro Kordić, dr. med.
    specijalistica kardiologije
  • Ante Pašalić, dr.med.
    specijalist kardiologije
  • dr.sc. Tea Friščić, dr.med.
    specijalistica kardiologije
  • Marko Perčić, dr.med.
    specijalist kardiologije
  • Zrinka Planinić, dr.med.
    specijalistica kardiologije
  • Petar Bešlić, dr.med.
    specijalist kardiologije

Liječnici na specijalizaciji iz kardiologije:

Odjel za intenzivnu medicinu

Telekonferencijska soba – “– intenzivna”

v.d. Voditeljice Odjela za intenzivnu medicinu

  • prim. Nikolina Marić, dr.med.
    specijalistica interne medicine i intenzivnog liječenja

Glavna sestra Odjela za intenzivnu medicinu

  • Ivana Fortunić, bacc.med.techn.
    telefon: + 385 1 3712235
    telefaks: + 385 1 3712233
    e-mail: internaintenzivna@kbsd.hr

Liječnici:

  • prim. Maja Mačković, dr.med.
    specijalistica interne medicine i nefrologije
  • Nikola Udiljak, dr.med
    specijalist interne medicine

Liječnici na specijalizaciji iz opće interne medicine:

  • Lucija Pejić, dr.med.
  • Ivona Šandrk, dr.med.

Odjel za kliničku imunologiju, reumatologiju i pulmologiju

v.d. Voditelja Odjela za kliničku imunologiju, reumatologiju i pulmologiju

  • Prim.dr.sc. Vedran Ostojić, dr.med.
    specijalist interne medicine i pulmologije

Glavna sestra Odjela za kliničku imunologiju, reumatologiju i pulmologiju

  • Anita Jakovina, mag.med.techn.
    telefon: + 385 1 3712230
    e-mail: alergol@kbsd.hr

Liječnici:

  • Doc.dr.sc. Marinko Artuković, dr.med.
    specijalist interne medicine i reumatologije
  • Doc.dr.sc. Ana Gudelj Gračanin, dr.med.
    specijalistica interne medicine , subspecijalistica reumatologije, imunologije i alergologije
  • Doc.dr.sc. Marina Ikić Matijašević, dr.med.
    specijalistica interne medicine, na specijalizaciji iz reumatologije

Liječnici na specijalizaciji iz alergologije i kliničke imunologije:

  • Paula Kilić, dr.med.

Odjel za hematologiju i koagulaciju

v. d. Voditeljica Odjela za hematologiju i koagulaciju

  • Prim.dr.sc. Dubravka Županić-Krmek, dr.med.

Glavna sestra Odjela

  • Marija Schoenberger, dipl.med.techn.
    tel +385 1 3712228
    email: hematologija@kbsd.hr

Liječnici

  • Marin Međugorac, dr. med.
    specijalist hematologije
  • Branimir Barišić, dr.med.
    specijalist hematologije

Liječnici na specijalizaciji hematologije:

  • Dr.sc. Ružica Tokalić, dr.med.
  • Branimir Krtalić, dr. med.

Odjel za nefrologiju i dijalizu

v.d. Voditelja Odjela za nefrologiju i dijalizu

  • Jelenko Lazić, dr.med.
    specijalist interne medicine i nefrologije

Glavna sestra Odjela za nefrologiju i dijalizu

  • Tatjana Gregurić, mag.med.techn.
    telefon: + 385 1 3712 258
    telefaks: + 385 1 3756735
    e-mail: dijaliza@kbsd.hr

Liječnici:

  • Gordan Dorčić, dr.med.
    specfijalist nefrologije
  • Ines Bosnić Kovačić, dr.med.
    specijalistica nefrologije

Liječnici na specijalizaciji iz nefrologije:

  • Petra Vrdoljak, dr. med.

Odjel za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma

Voditelj Odjela za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma

  • Prof.dr.sc. Miro Bakula, dr.med.
    specijalist interne medicine, endokrinologije i dijabetologije

Glavna sestra Odjela za endokrinologiju, dijabetologiju i bolesti metabolizma

  • Marija Rašić, mag.med.techn.
    telefon: +385 1 3712168
    e-mail: endokrina@kbsd.hr

Liječnici:

  • Mr.sc. Alica Posavi, dr.med.
    specijalistica interne medicine, endokrinologije i dijabetologije
  • Martina Lukšić, dr.med.
    specijalistica interne medicine, endokrinologije i dijabetologije
  • Katarina Borić Draganić, dr.med.
    specijalistica interne medicine, endokrinologije i dijabetologije
  • Dubravka Vrljić Borojević, dr.med.
    specijalist interne medicine

Odjel za kliničku farmakologiju i toksikologiju

v. d. Voditelja Odjela za kliničku farmakologiju i toksikologiju

  • Doc.dr.sc. Ivana Mikačić, prim.dr.med.
    specijalistica interne medicine, kliničke farmakologije s toksikologijom i nefrologije

Glavna sestra Odjela

  • Dragica Šprem, bacc. med. techn.
    telefon + 385 1 3712205

Liječnici:

  • Dubravka Trajbar Kentrić, dr.med.
    specijalistica interne medicine i kliničke farmakologije s toksikologijom
  • Karolina Majstorović Barać, dr.med.
    specijalistica interne medicine
  • Dunja Barišić, dr.med.
    specijalistica kliničke farmakologije s toksikologijom

Liječnica na specijalizaciji iz kliničke farmakologije:

Marija Stanković, dr. med.

Odjel za onkologiju i interventnu pulmologiju

v.d. Voditelja Odjela za onkologiju i interventnu pulmologiju

  • Ilona Sušac, dr.med.
    specijalistica onkologije i radioterapije

Glavna sestra Odjela za onkologiju i interventnu pulmologiju

  • Sanja Berc, dipl.med.techn.
    telefon: + 385 1 3712230
    email: onkologija@kbsd.hr

Internistička onkologija

Liječnici:

  • Martina Miličević, dr.med.
    specijalistica pulmologije

Liječnici na specijalizaciji iz pulmologije:

  • Ana Šmaguc, dr.med.

Poliklinika Klinike za unutarnje bolesti

Voditelj poliklinike Klinike za unutarnje bolesti

  • Prof.prim.dr. sc. Marinko Marušić, dr.med.

Glavna sestra poliklinike Klinike za unutarnje bolesti

  • Snježana Vilenica Bubalo, bacc.med.techn.
    tel. + 385 1 3712 250
    e-mail: poliklinika.interna@kbsd.hr

Dnevna bolnica Klinike za unutarnje bolesti

Pročelnik Dnevne bolnice Klinike za unutarnje bolesti:

  • Prof.dr.sc. Edvard Galić, prim.dr.med.
    specijalist interne medicine i kardiologije

Liječnici:

  • doc.dr. sc. Ana-Marija Liberati-Pršo, dr.med.
    specijalistica interne medicine, endokrinologije i dijabetologije

Glavna sestra Dnevne bolnice Klinike za unutarnje bolesti:

  • Ivana Miličević, bacc.med.techn.
    telefon: + 385 1 3712207
    email: dbinterna@kbsd.hr

Dnevna bolnica za gastroenterologiju i hepatologiju

  • Ana Perica, dipl.med.techn.
    telefon: +38513712268

Dnevna bolnica za bolesti srca i krvnih žila

  • Ivana Miličević, bacc.med.techn.
  • Slavica Čaktaš, med.sr.
    telefon: +385 1 3712207

Dnevna bolnica za pulmologiju

  • Sanja Barišić, bacc.med.techn.
    telefon: +38513712303

Dnevna bolnica za reumatologiju

  • Sanja Barišić, bacc.med.techn.
    telefon: +38513709465

Dnevna bolnica za imunologiju i kliničku alergologiju

  • Sanja Barišić, bacc.med.techn.
    telefon: +38513712303

Dnevna bolnica za hematologiju

  • Jasmina Inkret Miljan, bacc.med.techn.
  • Cvijeta Žarić, med.sr.
    telefon: + 385 1 3712387

Dnevna bolnica za nefrologiju

  • Romana Hodak, bacc.med.techn.
    telefon: +38513712267

Dnevna bolnica za endokrinologiju

  • Ksenija Čaćko, med.sr.
    telefon: +38513712203

Dnevna bolnica za dijabetologiju

  • Ksenija Čaćko, med.sr.
    telefon: +38513712203

Dnevna bolnica za onkologiju

  • Marina Vrdoljak Zečević, bacc.med.techn.
  • Andrea Penava, dipl.med.techn.
  • Anemona Herak, bacc.med.techn.
    telefon: + 385 1 3709464

Osim stručnog djelovanja, Klinika za unutarnje bolesti je nastavna baza Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za preddiplomsku, diplomsku i poslijediplomsku nastavu. Liječnici naše klinike su nastavnici na zagrebačkom i drugim sveučilištima u RH te Medicinskom fakultetu u Mostaru.

Kroz stacionarnu i polikliničko-konzilijarnu djelatnost liječnici naše klinike pružaju sve nužne zdravstvene usluge, pa i one iz domene najsloženijih dijagnostičkih i terapijskih zahvata, a sve u svrhu što bolje zdravstvene skrbi naših bolesnika, te unaprijeđenja zdravlja naše populacije.

Klinika sadrži 140 stacionarnih kreveta i 19 kreveta/stolica dnevne bolnice, od toga 14 kreveta za intenzivno kardiološko i internističko liječenje.

povijest klinike

Zakladna bolnica u Zagrebu otvorena je 1804 god., Interni odjel u Bolnici milosrdne braće osnovan je 1871 god.

Prvi voditelj odjela bio je dr. Aleksandar Mraović ml. (1871-1874.). Potom vođenje odjela preuzima dr. Ladislav Rakovac (1874.-1889.) koji je u dva navrata bio predsjednik Zbora liječnika Hrvatske. Nakon odlaska dr. Rakovca, rukovoditelj odjela postaje prim. dr. Eugen Sladović (1889.-1919.). Njegovim umirovljenjem Interni odjel preuzima dr. Pavao Ćulumović (1919.-1934.), kasnije ravnatelj bolnice i predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora, učitelj i znanstvenik, nazvan „ocem hrvatske interne medicine“.

Potom šefom Internog odjela postaje dr. Ivan Hugo Botteri (1934.-1936.), autor prvog udžbenika interne medicine. Odlaskom dr. Botterija Interni odjel preuzima prim. dr. Viktor Boić (1936.-1962.) uz kraći prekid, kada odjel vode prim. dr. Ljuba Neumann (1941.) i prim. dr. Nikola Šeparović (1941.-1945). Šezdesetih godina na Interni odjel dolazi prvi sveučilišni nastavnik doc.dr. Nijaz Softić.

Nakon umirovljenja prim. dr. Boića šef Internog odjela postaje prof. dr. sc. Miroslav Mimica (1962.-1972.), specijalist interne medicine i mikrobiologije. Prof. Mimica postaje i voditelj Katedre interne medicine na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, potom 1964. god. Interni odjel se organizira prema subspecijalističkim granama gastroenterologije, hematologije, kardiologije, pulmologije-alergologije, nefrologije i intenzivne skrbi. Zatim je osnovan imunološki laboratorij i prvi odjel za Kliničku farmakologiju koji je vodila dr. Ileana Linčir. Godine 1971. osniva se koronarna i postkoronarna jedinica u prizemlju Internog odjela.

Nakon prof. Mimice, vođenje Internog odjela preuzima prof. dr. sc. Roko Živković (1972.-1984.). Godine 1973. osniva se Centar za hemodijalizu, a 1978. god. odsjeci postaju odjeli, gastroenterološki, hematološko-flebološki, kardiološki, endokrino-metabolički i jedinica intenzivne skbi te odjel kliničke imunologije i pulmologije. Prof.dr.sc. Roko Živković bio je profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani.

Prof. dr. sc. Branimir Čvoriščec (1984.-1997.) izabran je 1984. god. za predstojnika Internog odjela, a 1991. godpostaje predstojnikom Klinike za unutarnje bolesti s poliklinikom Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 1990. god. odjel nefrologije s hemodijalizom ponovo se pripaja Internom odjelu. 1988. god. Bolnica se imenuje suradnom ustanovom Medicinskog fakulteta, a 1990. god. Interni odjel dobiva naziv Klinika Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Vodstvo Klinike za unutarnje bolesti nakon umirovljenja prof. Čvoriščeca preuzima prof.dr.sc. Ante Bilić (1997.-2015.) u tom razdoblju učinjeno je više promjena u organizacijskom i stručnom planu te u znanstveno-nastavnom području. Osniva se Zavod za gastroenterologiju i hepatologiju. Obnavlja se prostor Zavoda za kardiovaskularne bolesti te se otvara Laboratorij za kateterizaciju srca sa novom angiosalom (2003.). Koronarna jedinica je opremljena novom opremom. Potom je izgrađen novi Odjel za hematologiju i koagulaciju te obnovljen Odjel za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma i Odjel nefrologiju i dijalizu.

Zavod za gastroenterologiju i hepatologiju otvara novu polikliniku sa salom za ERCP. Na Zavodu za gastroenterologiju i hepatologiju je Referentni centar  Ministarstva zdravlja za funkcijske poremećaje gastrointestinalnog sustava, a na Odjelu za kliničku imunologiju, reumatologiju i pulmologiju Referentni centar Ministarstva zdravlja za kliničku alergologiju.

Skip to content