U Rimu je 18. ožujka 2026. održana međunarodna konferencija „Tko je danas moj bližnji“, koju su zajednički organizirali Vijeće europskih biskupskih konferencija (CCEE), Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Talijanska biskupska konferencija (CEI). Glavna tema skupa bila je zdravstvena jednakost u Europi te uloga društvenih i zdravstvenih sustava u osiguravanju dostojanstvene i ravnopravne skrbi za sve ljude, s posebnim naglaskom na najranjivije skupine.
Tijekom boravka u Rimu, Sveti Otac papa Lav XIV. primio je sudionike konferencije među kojima su bili ministar zdravstva Italije Orazijo Schillaci, direktor Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) dr. Hans Henri Kluge, predsjednik Talijanske biskupske konferencije kardinal Matteo Zuppi te predstavnici zemalja sudionica, među kojima je bio hrvatski predstavnik – ravnatelj KB Sveti Duh prof.dr.sc. Edvard Galić.
Ključne poruke konferencije dodatno su naglašene kroz izjave sudionika. Dr. Hans Henri Kluge, naglasio je: „Jednakost u zdravstvu nije luksuz nego temeljna obveza društva. Moramo osigurati da ni jedna osoba, bez obzira na svoje okolnosti, ne bude izostavljena iz skrbi koja joj pripada.“
Orazio Schillaci, talijanski ministar zdravstva, dodao je: „Pandemija nas je naučila da je solidarnost u zdravstvu globalni izazov. Suradnja među zemljama i razmjena najboljih praksi ključni su za očuvanje dostojanstva i zdravlja svih građana.“
Kao predstavnik Hrvatske biskupske konferencije, ravnatelj Kliničke bolnice „Sveti Duh“ prof. dr.sc. Edvard Galić, prim.dr.med., naglasio je da zdravstvena jednakost i dostojanstvo svake osobe moraju biti temelj svake zdravstvene politike te da pristup skrbi ne smije ovisiti o mjestu stanovanja, socijalnom statusu ili bilo kojem drugom faktoru koji pojedinca stavlja u nepovoljan položaj. Pojašnjavajući pojam „biti bližnji danas“, istaknuo je važnost prepoznavanja i odgovaranja na konkretne patnje najranjivijih, uključujući bolesne, marginalizirane i osobe s otežanim pristupom zdravstvenim uslugama. Ovu je poruku povezao s kršćanskim razumijevanjem milosrđa i suosjećanja kao aktivnih vrijednosti u javnom zdravstvu. Poseban naglasak stavio je na mentalno zdravlje, posebno među mladima i ranjivim skupinama, ističući da nevidljive psihološke boli zahtijevaju jednaku pažnju kao i vidljive fizičke tegobe.
„Kao zdravstveni djelatnik, mogao bih reći da je moj bližnji onaj koji trpi i pati – osobito onaj čija je patnja zanemarena – i moja je odgovornost stati uz njega. Bolnice nikako ne smiju biti samo mjesto terapije nego prostor gdje se provjerava autentičnost naše ljudskosti. Traženje bližnjeg postaje trajni poziv: prepoznati u patniku lice drugoga i dopustiti da njegova ranjivost oblikuje moju profesionalnu i ljudsku praksu“, kazao je prof.dr.sc. Edvard Galić.
Kardinal Matteo Zuppi, predsjednik CEI, podsjetio je da virusi i bakterije ne poznaju granice ni carine, baš kao što ne priznaju industrijske patente. „Zdravstvena skrb mnogo je globalnija nego što se čini, a mir naroda dolazi iz prepoznavanja dostojanstva svakog ljudskog života, od samog njegova početka. Kao nacionalne biskupske konferencije, glas smo onih dijelova stanovništva koji su najranjiviji – bolesnih i ranjenih, gdje će neke psihološke rane zauvijek ostati neizbrisivi ožiljci“, naglasio je kardinal Zuppi.
Mons. Giuseppe Baturi, glavni tajnik CEI, istaknuo je važnost humanizacije skrbi i prava svakoga na skrb, posebno kada slabosti riskiraju isključenje iz pristupa zdravstvenoj zaštiti. „Zdravlje se mora štititi bez ikakve diskriminacije, a svi životi zaslužuju brigu i suosjećanje koje pružamo“, rekao je.
Mons. Gintaras Grušas, predsjednik CCEE-a, dodao je da doprinos Crkve obnovi Europe uključuje pravedan društveni i ekonomski oporavak, radeći zajedno s narodima i vladama, za europski ponovni početak koji nikoga ne ostavlja iza sebe. „Potrebno je brinuti se za mlađe generacije, za najkrhkije društvene skupine, bolesne i one koji se brinu za njih, kako bi se svima mogao ponuditi dostojanstven život. Briga za okoliš također je ključna, počevši od dubokog ekološkog obraćenja na koje nas je papa Franjo pozvao u Laudato Si’“, poručio je mons. Grušas.
Konferencija je bila popraćena predstavljanjem Drugog europskog izvješća o stanju zdravstvene jednakosti („HESRi2“)“, koje ukazuje na postojeće nejednakosti u pristupu zdravstvenoj zaštiti i naglašava potrebu zajedničkog djelovanja za pravedniji europski zdravstveni prostor.
Sudjelovanje ravnatelja KBSD dodatno potvrđuje predanost bolnice solidarnosti, etici u medicini i društvenoj odgovornosti – vrijednostima koje su u samoj srži poziva Tko je danas moj bližnji?
