Klinika za kirurgiju - povijest

Razvitak Klinike za kirurgiju Opće bolnice "Sveti Duh" usko je vezan sa razvojem kirurške znanosti u Hrvatskoj.

Ivan Daubach, Rudolf Lamprecht početkom 19. stoljeća razvijaju kirurške škole u Zakladnoj bolnici na Jelačićevom trgu, a Josip Fon nakon što je uveo Listerovu antisepsu 1879. godine čini prvu ovariektomiju, koja predstavlja ujedno i prvu laparotomiju učinjenu u Hrvatskoj. Kasnije dr.Schwartz sa svojom poznatom izrekom "Nema vrijeda na želucu i dvanaestercu bez kiselog želučanog soka" sigurno je jedan od naših najcitiranijih medicinskih autora. Gotovo sve vodeće svjetske medicinske knjige iz područja probavnog trakta citiraju tu njegovu poznatu izreku.

Daljnjim razvojem kirurgije tadašnje Zakladne bolnice ona postaje poznata ne samo u Hrvatskoj nego i u inozemstvu.

U novije doba Kirurgiju vodi poznati kirurg prim.dr.Gottlieb koji odgaja plejadu poznatih i afirmiranih hrvatskih kirurga kao što su: dr.Medanić, dr.Lavrić, dr.Vitauš, dr.Koporc, dr.Šanjek i drugi koji su poslije djelovali kao profesori kirurgije i vrlo poznati i cijenjeni predstojnici kirurških klinika i odjela.

Preseljenjem 1931. godine sa Jelačićevog trga na Sveti Duh na tzv. privremenu lokaciju do izgradnje nove bolnice na Rebru u skučenim i po tadašnjem mišljenju provizornim prostorima kirurški odjel ipak izrasta u poznati odjel koji se postepeno rekonstruira i modernizira.

Poslije drugug svjetskog rata odjel vodi prim.dr.Koporc, zatim kraće vrijeme prim.Horvat, a 1958. godine odjel preuzima prim.dr.Želimir Seiwerth čijim se dolaskom odjel zaista modernizira, širi se operativni repertoar, uvode se torakalne i srčane operacije, endotrahealna anestezija i već tada organizira postoperativnu intenzivnu skrb koju uz kirurga vode specijalisti anesteziolozi. Odgaja veći broj kirurga koji nastavljaju u pojedinim strukama ono što je on započeo.

Dolaskom prim.dr.Josipa Šojata za šefa Kirurškog odjela, Kirurški odjel dobiva abdominalni i traumatološki odjel, dok se Urološki odsjek osamostaljuje i postaje nezavisni Urološki odjel i kasnije prerasta u Zavod za urologiju.

Prim.dr. Josip Šojat kao vrsni kirurg učvršćuje i širi modernu bilijarnu kirurgiju i kirurgiju debelog crijeva.

Prim.dr.Josip Šojat nakon obrane doktorske dizertacije iz područja bilijarne kirurgije nastavlja znanstveni rad i kao rezultat takvog načina rada, prim.dr.Branimir Cvitanović prvi puta u O.B."Dr. Josip Kajfeš", kako se u to vrijeme nazivala bolnica, brani doktorsku disertaciju iz područja abdominalne kirurgije.

Dr.sc.Josipa Šojata nasljeđuje kao predstojnik kirurgije prof.dr.Branimir Cvitanović, vrsni abdominalni kirurg koji je nastavio razvijati kiruršku djelatnost.

1989. god. učinjena je rekonstrukcija traumatološkog odjela, te je znatno poboljšan standard bolesnika. Sobe koje su primale po desetak do petnaest bolesnika pretvorene su u bolesničke sobe sa po šest kreveta. Povećan je i broj sanirnih čvorova. Godinu dana kasnije renoviran je abdominalni odjel, te su poboljšani uvjeta boravka, smanjen je broj bolesnika u sobama, i povećan je broja sanitarnih čvorova.

Prije Domovinskog rata Kirurški odjel O.B. "Dr.Josip Kajfeš" postaje poznat i priznat ne samo u gradu Zagrebu, nego se liječe brojni bolesnici kako iz Hrvatske tako i iz drugih dijelova tadašnje Jugoslavije, poglavito iz BiH-a.

Tijekom Domovinskog rata Predstojnik Kirurškog odjela bio je prof.dr.Branimir Cvitanović, a brojni kirurzi sudjelovali su u radu Glavnog sanitetskog stožera Ministarstva zdravstva, te su bili uključeni u tzv. mobilne kirurške ekipe, sastavljene od kirurga, anesteziologa, instrumentarki i anestezioloških tehničara, koje su zbrinjavale ranjenike na svim ratištima Hrvatske. U srpnju i kolovozu 1991.god. kirurške ekipe iz naše bolnice, na čelu sa kirurzima dr.Tomislavom Trajbarom i dr.Davorinom Velnićem boravile su u vukovarskoj bolnici, a ekipe koje su vodili mr.sc.Branimir Vučković, dr.Tomislav Trajbar i Tugomir Gverić, prim. dr. sc.  boravile su na ratištima Petrinje, Novske, Pakraca, Gradiške i Đakova.  Kirurzi naše bolnice ispomagali su kolege u drugim zdravstvenim ustanovama koje su se nalazile u neposrednoj blizini ratišta: Vukovar, Vinkovci, Slavonski Brod, Gospić, Knin. U obuci Specijalnih postrojbi MUP-a i Specijalne postrojbe "Zrinko–Frankopani" sudjelovali su dr.Davorin Velnić i doc.dr.sc.Žarko Rašić

U radu Glavnog stožera saniteta uključili su se tadašnji ravnatelj bolnice prof.dr.sc.Dragutin Košuta, dr.Tomislav Trajbar i doc.dr.sc.Žarko Rašić, te su gotovo kontinuirano boravili u Stožeru do lipnja 1992.god.

Sanitestku službu u susjednoj BiH pomogli su i organizirali dr.Jadranko Barišić i dr.Tugomir Gverić.

Kirurtški odjel sudjelovao je u zbrinjavaju ranjenika iz cijele Hrvatske, a posebo se istakao u listopadu 1991. god. kada je prihvatio veći ranjenika iz konvoja kojim su izvučen dio ranjenika iz vukovarske bolnice. Cijeli tadašnji kirurški odjel funkcionirao je kao ratna kirurgija, pa su gotovo u potpunosti zaustavljene elektivne operacije, te su operirani samo bolesnici sa hitnim kirurškim stanjima i vitalnim indikacijama.

Polovicom 1992.god. sa jenjavanjem borbi u Hrvatskoj i smanjenjem ratnih operacija smanje se broj ranjenika i kirurški odjel se vraća na normalne stanje. Za vrijeme akcije "Oluja", O.B. "Sveti Duh" formira ratnu bolnicu na crti bojišnice u mjestu Lekenik, u "SOS dječjem selu" u području djelovanja II gardijske brigade "Gromovi". Tijekom navedene akcije zbrinuto je oko 195 ranjenih pripadnika Hrvatske vojske, te civila hrvatske i srpske nacionalnosti. Voditelj kirurške ekipe bio je doc.dr.sc.Žarko Rašić, a u njenom radu sudjelovao je i kirurg dr.Jadranko Barišić, specijalist urolog, specijalist anesteziolog, dvije sestre instrumentarke, dvije kirurške sestre i anesteziološki tehničar.

Kirurški odjel bolnice 1992. godine postaje Klinika za kirurške bolesti Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, čime se otvara novo poglavlje. Klinika postaje nastavna baza Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te se održava dodiplomska nastava iz predmeta Opća kirurgija u sklopu koje se na Klinici odrtžavaju se seminari i vježbe..

Trenutno se na Klinici održava i nastava iz izbornog predmeta: "Kirurško liječenje debljine" na šestoj godini studija na Medicinskom fakultetu.

Od 1986. g. Z. Čala (http://zorancala.iz.hr) počinje, prvi u našoj zemlji, s primjenom Nd:Yag lasera u kirurškoj endoskopiji debelog crijeva, a potom i CO2 lasera u abdominalnoj kirurgiji.
U svibnju 1992. godine je Z.Čala učinio prvu laparoskopsku kolecistektomiju u Hrvatskoj. Na toj, za kiruršku kliniku, povjesnoj operaciji asistirali su B. Cvitanović i Ž. Pasini. Vrlo brzo učinjene su i prve u Hrvatskoj operacije preponskih kila, resekcije debelog crijeva, operacije cista slezene i jetre te laparoskopsko postavljenje katetera za peritonejsku dijalizu.
Početkom 1993. g. nabavljen je još jedan laparoskopski stup što je dalo dodatni poticaj razvoju endoskopske kirurgije te  naša klinika postaje vodeća ustanova iz područja endoskopske kirurgije u našoj zemlji. Već tijekom 1993. i 1994. godine je učinjen iznimno veliki broj laparoskopskih operacija, posebno operacija odstranjivanja žučnjaka. Educiraju se svi abdominalni kkirurzi te laparoskoopska kolecistektomija postaje „zlatni standard“ u liječenju kolelitijaze i prije nego je to preporučeno od Hrvatskog i Europskog društva za endoskopsku kirurgiju.
Već d 1992. g. organiziraju se tečajevi Laparoskoopske kolecistektomije, a potom i Endoskopskih hernioplastika. Održano je 17 poslijediplomskih tečajeva trajnog usavršavanja liječnika 1. kategorije pod pokroviteljstvom Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na kojima se educiralo oko 150 kirurga i specijalizanata kirurgije iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Makedonije i Bugarske. Uz voditelje Z. Čalu i B. Cvitanovića predavači su bili D. Velnić, Ž. Rašić, Z. Perko i V. Mršić. Uz predavanja edukacija se sastojala od vježbi na „pelvic traineru“ i sudjelovanja na operacijama.
Z. Čala je pomogao u izvođenju prvih laparoskopskih operacijama oodstranjenja žučnjaka, plastika preponskih kila i ppostavljanja katetera za peritonejsku dijalizu na brojnim odjelima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Sloveniji i Makedoniji.

 Devedeset godina počele su se u većem broju raditi različite modifikacije operacija debljine pod vodstvom prof.dr.sc.Dragutina Košute. Navedene operacije bile su nastavak eksperimentalnog rada na Veterinaskom fakultetu, gdje su se radile operacije na eksperimentalnim životinjama. Nakon operacija debljine tzv. otvorenom kirurgijom, činjeno je nekoliko laparoskopskih operacija u cilju liječenja debljine. Danas se također rade navedeni operacijski zahvati kod strogo indiciranih slučajeva.

Istovremeno počinju vrlo složeni zahvati na jetri. Nakon boravke kirurške ekipe pod vodstvom prof.dr.sc.Branka Bakule i dr.sc.Ivana Zoričića u njemačkim klinikama, te u suradnji sa Kliničkim bolničkim centrom u Ljubljani, krenulo se sa najsloženijim operacijama na jetri. Nabavljen je ultrazvučni aspirator, prvi na prostoru Hrvatske koji je omogućio znatno brže i kvalitetnije resekcijske zahvate na jetri. Danas veći broj kirurga samostalno vlada kirurgijom jetre, u cilju liječenja rjeđe benignih bolesti jetre kao što je ehinokok, odnosno češće, zahvati radi odstranjenja  primarnih li sekundarnih malignih promjena. Danas su operacijske zahvati na jetri u smislu segmentalnih resekcija ili hepatektomija dio standardnih rutinskih operacija na kirurškoj klinici. Tijekom više od deset godina operirano je preko 180 bolesnika sa ehinokokom jetre, a učinjeno je preko 200 različitih resekcija jetre.

Pod vodstvom prof.dr.sc.Tomislava Anića ugrađuju se kod bolesnika sa dekompenziranom cirozom jerte i ascitesom dva različita tipa valvule po Denveru i LeeVenu u cilju smanjivanja ascitesa. Navedena metoda omogućava vraćanje ascitesa u vensku krv.

1996. godine otvorena je obnovljena, proširena i suvremeno opremljena Jedinica za intenzivno liječenje u kojoj se nalazi šest kreveta za intenzivno i četiri kreveta za postintenzivno liječenje. Uz svaki krevet nalazi se respirator, a u cilj je nabavka centralnog monitoringa..

Odlaskom prof.dr.sc.Branimira Cvitanovića u mirovinu Kliniku preuzima prof.dr.sc.Tomislav Anić, koji radi na daljnjem napretku Klinike sa novim preustrojem formiranjem novih odjela, te podržava uvođenje novih sadržaja.

Slijedi daljnji razvoj sa posebnim naglaskom na jačanju abdominalne kirurgije, revitalizaciji vaskularne kirurgije, s osnivanjem Centra  za vaskularnu kirurgiju i Centra za plastičnu i rekonstruktivnu kirurgiju.

Tijekom 2002. god. ponovno je obnovljen Zavod za abdominalnu kirurgiju, a istovremeno je promijenjen krov na zgradi u kojoj se nalazi Klinika za kirurgiju, te je obnovljen liječnički trakt koji se nalazi u potkrovlju Klinike. Godinu dana kasnije učinjena je veća rekonstrukcija Zavoda za traumatologiju, te Centra za vaskularnu kirurgiju.