Postupnik: Uzimanje antropometrijskih mjera za procjenu statusa uhranjenosti

Bolesniku se ovisno o dobnoj skupini, spolu i rasnoj pripadnosti određuje tjelesna težina, visina i indeks tjelesne mase pomoću kojih ih kategorizirama u skupinu pothranjenih (BMI <20), normalno uhranjenih (BMI 20-25), preuhranjenih (BMI 25-29, 9), i adipoznih - tri stupnja debljine 1.) BMI 30-35 , 2) BMI 35-40 3.) BMI >40 .

Budući da debljina sama po sebi povećava kardiovaskularni mortalitet i morbiditete, važno ju je kategorizirati u visceralnu (jabukoliku ili abdominalnu ) i ginoidnu (kruškoliku, subkutanu ) raspoređenost masnog tkiva. Pri tom se služimo antropometrijskim mjerma koje su indirektni pokazatelj nagomilane masnoće u trupu i kardiovaskularnog pobola. Pri tom se služimo opsegom struka koji za bijelu rasu za žene ne smije prelaziti 88 cm, a za muškarce 102 cm.

U dodatnoj procjeni kardiovaskularnog rizika koristimo omjer opsega struka i opsega bokova (WHR- Waist - Hip ratio) koji za žene mora biti viši od 1.0, a za muškarce 1.1., u protivnom odražava ogromnu količinu abdominalne masnoće i veliku sklonost razvoju koronarne bolesti. Najidealniji omjer nagomilane intabdominalne masti može se zabilježiti MSCT tomografijom višeslojnim sagitalnim presijekom kroz abdominalnui stijenku. Nadalje pacijentima u dječijom dobi određuje se debljinom kožnog nabora kaliperom.

Ovisno o varijabilnim i nevarijabilnim kardiovaskularnim rizicima, lipidnom profilu, razini glikemije, statusu uhranjenosti dodjeljuje se adekvatni terapijski prehrambeni režim sa niskim, reduciranim odnosno hiperkalorijskim unosom u pothranjenih.

Greška | Klinička bolnica "Sveti Duh"

Greška

Došlo je do neočekivane greške. Molimo pokušajte ponovno.