Postupnik: Edukacija dijabetičara o dijabetičkoj dijeti

Određivanje bazalnog metabolizma bolesnika , dnevnog kalorijskog unosa ovisno o metaboličkom statusu. Kategoriziranje bolesnika u skupinu pothranjenih, granično uhranjeni, preuhranjeni i onih sa prekomjernom tjelesnom težinom. Pri tom se potrošnja kalorija prilagođava mogućoj fizičkoj aktivnosti. Bitno je osigurati adekvatni nutritivno-metabolički balans prehrambenih i vitaminsko mineralnih suplemenata. Za pokretnog bolesnika zadovoljavajuća tjelesna aktivnost, koja prevenira kardiovaskulanu bolest, je kretanje, 5 km dnevno, brzinom 9 km/h.

Ukoliko je bolesnik kardijalno ili lokomotorno limitiran, dovoljna je aktivnost u vidu pasivne fizikalne rehabilitacije u trajnju 30 min/dan. Za održavanje bazalnog metabolizma starijeg bolesnika iznad 60 g, dovoljan je dnevni kalorijski unos od 1300 kcal dnevno. Za mlađe bolesnike, srednje dobi, ukoliko nemaju usporen bazalni metabolizam, preporučeni kalorijski unos je 1700 – 1900 kcal dnevno. Glavni se obroci nadopunjavaju sa 2-3 međuobroka. Pri tom se služimo kvalitativno vrijednim namirnicama koje sadrže nezasićene masne kiseline iz biljnih ulja i ribe, lako probaljive proteine bez životinjskih masnoća i nerafinirane ugljikohidrate bogate vlaknima. Prehrambena piramida u svojoj bazi sadrži integralnie žitarice , voće i povrće koji čine 60% namirnica na svakom tanjuru u 3 glavna obroka . Preostalih 20 - 30% tanjura glavnog obroka popunjava se sa lakoprobavljivim proteinima porijeklom iz ribe, nemasnog mesa ( puretine, piletine, junetine) i nemasnog sira, gljiva, sirutke, soje. Masnoće biljnog porijekla čine 10% svakog glavnog obroka i ograničeno ih unosimo zbog njihove visoke kalorijske vrijednosti. Nerafinirani ugljikohidrati obiluju balastnim vlakanima koji poboljšavaju crijevnu peristaltiku i higroskopni su te promjenom volumena i viskoznošću ubrzavaju mijenu tvari. Obiluju skupinom B vitamina i folnom kis. Izdvaja se zob kao namirnicu koja pozitivno djeluje na sniženje ugljikohidrata i lipida.

Dijabetičaru se preporučaju namirnice koje svojim flavonoidnim komponentama utječu na smanjenje glikemije ( cimet, batat krumpir, mahune, boronica, zob). Namirnice se ovisno o svom glikemičnom indeksu kategoriziraju u tri osnovne skupine - 1 meso i zamjene, 2 ugljikohidrati i zamjene, 3 masti i zamjene. Savjetoanjem o kombinciji namirnica pokušava se bolesniku omogučiti sastavlajnje vlastitog jelovnika prilagođenog terapiji inzulinom ili oralnim hipoglikemicima.